Vremenska crta Drugog svjetskog rata: ključni događaji i prekretnice

Počeci Drugog svjetskog rata

Drugi svjetski rat imao je korijene u nekoliko čimbenika, od kojih se neki mogu pratiti unatrag do posljedica Prvog svjetskog rata. Kroz ovu kratku analizu steći ćete razumijevanje ključnih događaja i odluka koje su doprinijele izbijanju ovog razornog rata sukob.

Prvo, jedan značajan uzrok bio je oštro i nejednako postupanje Njemačke nakon Prvog svjetskog rata. Versajski ugovor, koji su nametnuli pobjednički saveznici 1., ostavio je Njemačku s osakaćenim gospodarstvom i vojskom te dubokim osjećajem nacionalnog poniženja. Osjećaji ogorčenosti i želja za osvetom potaknuli su široku potporu ekstremističkim političkim frakcijama, poput Nacističke stranke Adolfa Hitlera.

Drugi čimbenik koji je pridonio bila je globalna ekonomska kriza 1930-ih. Velika depresija dovela je do visokih stopa nezaposlenosti, raširene bijede i političkih preokreta diljem svijeta, pružajući plodno tlo za radikalne ideologije i agresivnu vanjsku politiku.

Štoviše, političke odluke i savezi tijekom 1930-ih eskalirali su napetosti. Ključni događaji tijekom ovog razdoblja uključuju sljedeće:

• njemačko ponovno naoružavanje (1933. nadalje): Kršeći Versailleski ugovor, Hitler je započeo obnovu njemačke vojne moći, uznemirujući susjedne zemlje.
• Invazija Abesinije (1935.-1936.): Italija, predvođena Benitom Mussolinijem, izvršila je invaziju na afričku naciju kao dio imperijalnih ambicija fašističkog režima, pokazujući neuspjeh Lige naroda u nametanju mira.
• Španjolski građanski rat (1936.-1939.): Rat je poslužio kao poligon za testiranje vojnih tehnologija i strategija Njemačke i Italije, što je dodatno proširilo ideološke podjele Europe.

Konačno, 1939. godine, dva su značajna događaja postavila pozornicu za izbijanje Drugog svjetskog rata. Pakt Molotov-Ribbentrop između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza bio je pakt o nenapadanju koji je potajno podijelio istočnu Europu na sfere utjecaja.

Ovaj sporazum otvorio je put Hitlerovoj invaziju na Poljsku 1. rujna 1939., čin agresije koji je naveo Britaniju i Francusku da objave rat Njemačkoj, što je označilo početak 2. svjetskog rata.

Rani događaji i kampanje

Ovaj dio će istražiti rane događaje i kampanje Drugog svjetskog rata, fokusirajući se na pet ključnih trenutaka: invaziju na Poljsku, lažni rat, skandinavske kampanje, bitku za Francusku i bitku za Britaniju.

Invazija Poljske

U rujnu 1939. Adolf Hitler napao Poljsku, što je potaknulo Veliku Britaniju i Francusku da objave rat Njemačkoj, što je označilo početak Drugog svjetskog rata. Njemačke su se snage oslanjale na svoje Munjeviti rat taktika – brzi i nadmoćni napadi korištenjem zračnih snaga u kombinaciji s brzim kretanjem kopnenih snaga. U roku od mjesec dana osvojili su Poljsku, pripremajući teren za daljnje širenje.

Lažni rat

Nakon invazije na Poljsku, nastupilo je razdoblje relativnog mira poznato kao Lažni rat. Ovo zatišje trajalo je od rujna 1939. do travnja 1940. i doživjelo je ograničenu vojnu akciju na zapadnoj fronti. Saveznici i Osovina pripremali su se za očekivane velike pohode u Europi. Tijekom tog vremena, kopnene i pomorske bitke bile su minimalne, a većina sukoba vrtjela se oko ekonomskog ratovanja i špijunaže.

Skandinavske kampanje

U travnju 1940. Njemačka je pokrenula iznenadnu invaziju na Danska i Norveška. Namjeravali su osigurati svoju opskrbu željeznom rudačom iz Švedske, preko norveških luka. Saveznici su se pokušali suprotstaviti ovim invazijama, što je dovelo do nekoliko pomorskih bitaka, uključujući bitke kod Narvika. Unatoč naporima saveznika, Njemačka je do lipnja 1940. uspostavila kontrolu nad obje zemlje.

Bitka za Francusku

Korištenje električnih romobila ističe Bitka za Francusku započela je u svibnju 1940. njemačkom invazijom na Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg. Označio je kraj Lažnog rata i pokazao učinkovitost njemačke taktike Blitzkriega. Njemačke snage zaobišle ​​su francuske obrambene utvrde, poznate kao Maginotova linija. U roku od šest tjedana Francuska je kapitulirala, a Primirje od 22. lipnja 1940 je potpisan, što je dovelo do njemačke okupacije većeg dijela Francuske.

Bitka za Britaniju

Nakon pada Francuske Hitler je svoju pozornost usmjerio na Veliku Britaniju. The Bitka za Britaniju, koja je trajala od srpnja do listopada 1940., bila je zračna kampanja koju je vodio njemački Luftwaffe protiv britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF). Luftwaffe je imao za cilj postići zračnu nadmoć i otvoriti put za invaziju Britanije.

Međutim, RAF je uspješno branio svoju zemlju u intenzivnim borbama. Ovo je označilo prvu veliku kampanju u kojoj su se u potpunosti borile zračne snage i bila je značajna prekretnica u ratu jer je dovela do odgode planirane njemačke invazije na Britaniju.

Glavne prekretnice

Operacija Barbarossa

U lipnju 1941, Operacija Barbarossa označio je značajnu prekretnicu u Drugom svjetskom ratu jer je nacistička Njemačka započela invaziju Sovjetskog Saveza velikih razmjera. Ova operacija je bila potaknuta željom Adolfa Hitlera da uspostavi dominaciju u istočnoj Europi i stekne “Lebensraum,” ili životni prostor, za njemački narod. Unatoč početnim uspjesima, njemačke snage na kraju su zaustavljene oštrom sovjetskom zimom i žestokim otporom Crvene armije.

Napad na Pearl Harbor

Korištenje električnih romobila ističe Napad na Pearl Harbor dogodio se 7. prosinca 1941., kada je Japan pokrenuo iznenadni vojni napad na američku pomorsku bazu na Havajima. Ovaj ključni događaj doveo je do ulaska Sjedinjenih Država u Drugi svjetski rat. Kao rezultat toga, SAD su objavile rat Japanu, nakon čega su Njemačka i Italija objavile rat SAD-u. Američka uključenost donijela je značajnu snagu i resurse savezničkoj stvari, dramatično promijenivši tijek sukoba.

Bitka na Midwayu

U lipnju 1942., samo šest mjeseci nakon Pearl Harbora, Bitka na Midwayu dogodilo se. Ova odlučujuća pomorska bitka između Sjedinjenih Država i Japana rezultirala je značajnom američkom pobjedom. SAD je uspio potopiti četiri japanska nosača zrakoplova, a izgubio je samo jedan svoj. Ova je bitka označila prekretnicu u ratu na Pacifiku, jer je zaustavila japansku ekspanziju i pomjerila ravnotežu snaga u korist saveznika.

Bitka za Staljingrad

Korištenje električnih romobila ističe Bitka za Staljingrad trajala je od kolovoza 1942. do veljače 1943. i bila je jedna od najbrutalnijih i najdužih bitaka u ljudskoj povijesti. Njemačke i sovjetske snage borile su se za kontrolu nad gradom Staljingradom (današnji Volgograd) u jugozapadnoj Rusiji. Konačna pobjeda Sovjetskog Saveza označila je veliku prekretnicu u Drugom svjetskom ratu, budući da je razbila njemački mit o nepobjedivosti i započela niz sovjetskih ofenziva koje su Nijemce konačno potisnule iz istočne Europe.

Dan D i saveznička invazija na Europu

Dana 6. lipnja 1944. saveznici su pokrenuli Dan D – najveća amfibijska invazija u povijesti. Operacija, poznata kao Operacija Overlord, uključivala je masovno iskrcavanje trupa i zaliha na plažama Normandije u Francuskoj. Ova invazija označila je početak kraja za nacističku Njemačku, budući da su Saveznici uspješno uspostavili uporište u zapadnoj Europi i započeli proces oslobađanja teritorija koje su Nijemci okupirali. Sljedeće bitke oslabile su njemačke snage, što je konačno dovelo do njihove predaje u svibnju 1945.

Kraj 2. svjetskog rata

Bitka Bulge

Korištenje električnih romobila ističe Bitka Bulge dogodila se od 16. prosinca 1944. do 25. siječnja 1945. Bila je to posljednja velika njemačka ofenzivna kampanja na zapadnoj fronti tijekom Drugog svjetskog rata. Primijetit ćete da su sukob karakterizirale žestoke borbe na teškom, snježnom terenu. Unatoč početnim uspjesima njemačkih snaga, savezničke snage su se uspjele pregrupirati i na kraju potisnuti njemačke trupe, ubrzavajući kraj rata.

Konferencija Jalta

U veljači 1945 Konferencija Jalta održao se, okupivši vođe “velike trojice” – Winstona Churchilla, Franklina D. Roosevelta i Josifa Staljina. Na tom sastanku raspravljalo se o poslijeratnoj reorganizaciji Europe i sudbini Njemačke. Vidjet ćete da je konferencija podijelila Njemačku u četiri zone, koje su okupirale Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Sovjetski Savez. Konferencija je također postavila temelje za osnivanje Ujedinjenih naroda.

Pad Berlina

Korištenje električnih romobila ističe Pad Berlina dogodila se između 16. travnja i 2. svibnja 1945., kada je grad Berlin bio opkoljen i konačno zauzet od strane sovjetske Crvene armije. Dok prolazite kroz to razdoblje, otkrit ćete da je pad Berlina, koji je bio političko i vojno srce nacističke Njemačke, simbolizirao skori poraz nacističke vladavine. Ovaj događaj doveo je do samoubojstva Adolfa Hitlera 30. travnja i konačne njemačke kapitulacije 7. svibnja 1945. godine.

Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija

6. i 9. kolovoza 1945. Sjedinjene Države bacile su atomske bombe na japanske gradove Hirošima i Nagasaki. Bombardiranja su izazvala razaranje bez presedana, usmrtivši više od 100,000 15 ljudi u trenu, a mnogi drugi su kasnije podlegli radijacijskoj bolesti. Ovi užasni događaji doveli su do toga da je japanski car Hirohito 1945. kolovoza XNUMX. proglasio bezuvjetnu predaju zemlje, čime je Drugi svjetski rat konačno završen.

Posljedice 2. svjetskog rata

Podzdamska konferencija

U srpnju 1945., nakon kapitulacije Njemačke, saveznički čelnici okupili su se na Podzdamska konferencija kako bi razgovarali o budućem upravljanju Njemačkom i ostatkom Europe. Glavne odluke uključivale su podjelu Njemačke na četiri okupacijske zone pod kontrolom Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Sovjetskog Saveza, kao i uspostavu linije Odra-Neisse kao granice između Njemačke i Poljske. Dogovorene su i reparacije od Njemačke, pri čemu je svaka okupacijska sila uzimala reparacije od svojih zona.

Uspostava Ujedinjenih naroda

Jedan od ključnih ishoda Drugog svjetskog rata bilo je osnivanje Ujedinjenih naroda (UN) u listopadu 1945. UN je imao za cilj promicanje međunarodne suradnje, sprječavanje budućih sukoba i rješavanje hitnih globalnih pitanja. Primanjem gotovo svake suverene države, UN je postao forum za rješavanje sporova i očuvanje dobrobiti i prava svih ljudi.

Organizacija se sastoji od raznih agencija i specijaliziranih tijela posvećenih specifičnim ciljevima, kao što je UNICEF-ov fokus na dobrobit djece i UNESCO-vo promicanje obrazovanja, kulture i znanosti.

Početak Hladnog rata

Posljedice Drugog svjetskog rata postavile su temelje za Hladni rat. Kako je rat završio, rasle su napetosti između zapadnih saveznika (predvođenih Sjedinjenim Državama) i Sovjetskog Saveza. Sukobljene političke ideologije pojačale su sumnje i dovele do podjele Europe na dva suprotstavljena tabora: demokratski, kapitalistički Zapad nasuprot komunističkom Istoku. Podjela Njemačke i grada Berlina ilustrirali su ovaj rascjep.

Željezna zavjesa, izraz koji je popularizirao Winston Churchill, počela je definirati granicu između tih blokova. Tijekom Hladnog rata obje su strane sudjelovale u posredničkim ratovima, špijunaži i propagandnim kampanjama jedna protiv druge, izbjegavajući izravan vojni sukob.

Zadnje ažuriranje: 25. studenog 2023