Od pamtivijeka postoje bilo nekoliko različitih gospodarstava diljem svijeta. Ekonomski sustav definira mehanizam proizvodnje, distribucije i raspodjele dobara, resursa i usluga u određenom društvu ili određenom području.
Različite vrste ekonomskih sustava uključuju kapitalistički ekonomski sustav, socijalistički ekonomski sustav, mješovitu ekonomiju i komunizam.
Osnovna konstrukcija ovog sustava sastoji se od faktora koji se tiču onoga što treba proizvesti, kako se to mora proizvesti i u kojoj količini te tko će dobiti učinak.
Nacionalne ekonomije mogu se uvelike razlikovati u pogledu nezaposlenosti, oporezivanja, gospodarskog rasta, nejednakosti dohotka itd., te snažno utjecati na strukturu društva.
Ključ za poneti
- Kapitalizam je ekonomski sustav temeljen na privatnom vlasništvu, slobodnim tržištima i težnji za profitom; feudalizam je bio društveni i ekonomski sustav koji je prevladavao u srednjovjekovnoj Europi i temeljio se na zemljišnom vlasništvu i hijerarhiji obveza.
- Kapitalizam potiče natjecanje, inovacije i rast kroz ulaganja i poduzetništvo; feudalizam je ograničavao društvenu pokretljivost i oslanjao se na poljoprivrednu proizvodnju i rad.
- Kapitalizam dopušta individualne slobode i privatno poduzetništvo, dok feudalizam uključuje obveze i dužnosti temeljene na rođenju i društvenom statusu.
Kapitalizam protiv feudalizma
Kapitalizam se također odnosi na privatizaciju javnih institucija i resursa te profita. Feudalizam je socioekonomski sustav u kojem su zemlja i resursi u vlasništvu elitne klase i zemljoposjednika gdje seljaci rade na zemlji u zamjenu za sigurnost i novac.
Tabela za usporedbu
Parametar usporedbe | Kapitalizam | Feudalizam |
---|---|---|
Vrsta gospodarskog sustava | Kapitalistički ekonomski sustav | Socijalistički gospodarski sustav |
Cilj/svrha | Profit viših klasa je glavna svrha | Stvoriti bogatstvo i ravnomjerno ga raspodijeliti među svim ljudima i učinkovito voditi kraljevstvo |
Svojina | U vlasništvu javnog ili korporativnog sektora | U vlasništvu plemstva ili vlade |
Hijerarhija | Sastoji se od najniže radničke klase, onih koji uživaju u hrani, ubojica, budalaša i najviše vladajuće klase | Sastoji se uglavnom od plemstva (ili vlade) i seljaštva. Seljaci su na osnovnoj razini, ispred njih su vitezovi i zakupci, a vladar je na najvišoj razini |
Uloga vlade | Vlada samo prati procese | Vlast preuzima prisilu |
Prozodija | Inovacija se nagrađuje, a bolji proizvodi dobivaju više cijene | Održava se stabilnost kraljevstva, a budući da su plemstvo i seljaštvo jedine dvije klase, promiče jednakost među seljaštvom |
Cons | Nejednakost među klasama dovodi do pogoršanja uvjeta nižih klasa. | Ovisnost gospodarstva o zemlji i poljoprivredi dovela je do njegovog propadanja kada je seljaštvo postalo samodostatno. |
Povijest | Pojavio se tijekom rane renesanse i još uvijek postoji u svom modernom obliku. | Bila je dominantna u srednjovjekovnoj Europi tijekom 8th stoljeća AD/CE, a njegovi nedostaci doveli su do njegovog pada. |
Što je kapitalizam?
Kapitalizam je kapitalistički ekonomski sustav karakteriziran privatnom ili korporativnom dominacijom kapitalnih dobara koja uključuje ulaganja prema privatnoj odluci i proizvodnju, distribuciju i raspodjelu dobara prema potrebama slobodnog tržišta.
Kapitalistička ekonomija prvenstveno je usmjerena na stvaranje profita. Uloga vlade u takvoj ekonomiji je samo nadgledanje procesa, a ne preuzimanje prisile. Hijerarhija ovog sustava uključuje radnike na osnovnoj razini koji hrane sve ostale više razine.
Drugom razinom dominiraju oni koji jedu hranu (tj. uživaju u blagodatima koje nudi osnovna klasa), a prethodi im najviša klasa koja se sastoji od onih koji vladaju svima ostalima i primaju najveći dio profita. To dovodi do najvećeg nedostatka kapitalizma, a to je nejednakost.
Na taj način, samo najviši dio kapitalista piramida koristi. Ona najviše napreduje, dok je osnovna klasa, koja najviše radi, jače uvučena u krug siromaštva.
Izraz 'kapitalizam' postao je popularan zahvaljujući Karlu Marxu, koji je u svom djelu 'Das Kapital' izjavio da kapitalisti posjeduju sredstva za proizvodnju (privatna klasa) i zapošljavaju druge radnike u potrazi za svojim profitom.
Prednosti kapitalizma, poput nagrađivanja inovacija i dobivanja viših cijena za bolje proizvode, zasjenjene su surovom istinom da rad onih nižih u piramidi obogaćuje one na vrhu.
Iako potiče ljude da se natječu jedni protiv drugih za bolju poziciju, ne može svima pružiti dovoljno prostora da dosegnu vrh piramide, bez obzira na previranja koja su u nju unesena.
Što je feudalizam?
Feudalizam je socijalistički ekonomski sustav dominantan u srednjovjekovnoj Europi otprilike od 8th na 15th stoljeća AD/CE. Uglavnom se sastojao od staleža, plemstva, vitezova i seljaka.
Plemstvo je držalo posjede pod krunom i davalo ih u zakup vitezovima u zamjenu za vojnu službu, a seljaci su bili dužni živjeti na zemljištu plemića i vršiti njihovu službu. Za razliku od feudalizma, svaki član društva bio je uključen u feudalizam.
Čuvala je mir i zaštitu među zemljom i održavala stabilnost kraljevstva, iako su je kraljevska vlast i plemstvo voljeli i podržavali, dok su je kmetovi i robovi učinio ne uživati u tome.
Kralj je bio taj koji je imao potpunu kontrolu nad feudalnim sustavom, posjedovao je svu zemlju i donosio odluke vezane uz nju.
Baruni, koji se nazivaju i plemići, bili su moćni i bogati ljudi koji su od kralja uzimali zemlju u zakup i iznajmljivali je vitezovima u zamjenu za vojnu službu kako je kralj zahtijevao. Najniži dio društva činili su vazali, kmetovi, robovi ili seljaštvo.
To su bili ljudi koji su bili pod zaštitom baruna i zavjetovali su im se na štovanje, vjernost, rad i dio svojih proizvoda. S povećanim trgovačkim mogućnostima, seljaštvo je postalo samodostatno, što je u konačnici dovelo do propadanja feudalnog sustava ovisnog o zemlji i poljoprivredi.
Glavne razlike između kapitalizma i feudalizma
- Kapitalizam se odnosi na kapitalistički ekonomski sustav, dok feudalizam potpada pod socijalistički sustav.
- Za razliku od kapitalizma, svi u društvu su uključeni u feudalizam.
- Privatni ili korporativni sektor posjeduje i vodi ekonomiju kapitala, dok plemstvo ili vlada posjeduju feudalni sustav.
- Vlast samo prati procese u slučaju kapitalizma, ali preuzima prisilnu moć u feudalnom sustavu.
- Hijerarhija kapitalizma uključuje radnike/radnike, svećenstvo, buržoaziju i vladajuću klasu, dok se feudalni sustav sastoji od seljaštva, vojske, plemstva i kraljevske obitelji.
- Kapitalizam je nastao u razdoblju renesanse i nastavlja do danas, ali feudalizam je prevladao od 8.th na 15th stoljeća AD/CE.
- https://books.google.co.in/books?hl=en&lr=&id=DigOBiiCUgIC&oi=fnd&pg=PP2&dq=capitalism&ots=yXrsfpRdrj&sig=jqMBy81lAeXZbaoY3W3DUJ2VIUo&redir_esc=y#v=onepage&q=capitalism&f=false
- https://books.google.co.in/books?hl=en&lr=&id=DoRxep7E2jwC&oi=fnd&pg=PA1&dq=feudalism&ots=kdHsuHhyDJ&sig=2151dDdXCVeUi5nPuPlJie0nj68&redir_esc=y#v=onepage&q=feudalism&f=false
Zadnje ažuriranje: 14. listopada 2023
Emma Smith je magistrirala engleski jezik na koledžu Irvine Valley. Novinarka je od 2002. godine, piše članke o engleskom jeziku, sportu i pravu. Pročitajte više o meni na njoj bio stranica.
Rasprava o prednostima i nedostacima kapitalizma i feudalizma potiče na razmišljanje i zanimljiva je.
Članak daje temeljitu usporedbu kapitalizma i feudalizma, rasvjetljavajući njihove svrhe, vlasništvo, uloge vlade i povijest.
Informacije o kapitalizmu i feudalizmu prezentirane su strukturirano, što olakšava razumijevanje.
Iako je članak informativan, ne zadire duboko u društvene implikacije kapitalizma i feudalizma.
Objašnjenje hijerarhijskih struktura kapitalizma i feudalizma u ovom članku je dobro artikulirano i opsežno.
Djelo donosi ključne razlike između kapitalizma i feudalizma, dajući jasno razumijevanje tih ekonomskih sustava.
Članak predstavlja pronicljivu usporedbu kapitalizma i feudalizma, detaljno analizirajući njihove prednosti i nedostatke.
Sadržaj o raznim ekonomskim sustavima vrlo je informativan i poučan!
Opis kapitalizma i feudalizma u članku je uvjerljivo štivo, pružajući dragocjene uvide u oba ekonomska sustava.
Prikaz kapitalizma i feudalizma je intrigantan i poučan.