Što je kisela kiša?
Kisela kiša je oblik zagađivača okoliša karakteriziran načinom padalina (kao što su kiša, snijeg ili magla) koji ima iznenađujuće visoke raspone kiselosti. Ova povećana kiselost općenito se pripisuje ispuštanju štetnog onečišćenja u ekosustav, posebice sumpornog dioksida (SO2) i dušikovi oksidi (NOx), koje ljudski sportovi mogu proizvesti, poput izgaranja fosilnih goriva u životu elektrana i vozila, uz poslovne metode.
Kada se ovi zagađivači ispuste u zrak, reagiraju s vlagom, kisikom i različitim spojevima i tvore sumpornu kiselinu i dušičnu kiselinu. Ovi kiseli spojevi zatim padaju na Zemljino dno putem oborina, uzrokujući štetu okolišu. Kisela kiša ima nepovoljne posljedice na ekosustave, zajedno s vodenim okolišima poput jezera, rijeka i potoka, pri čemu može smanjiti raspon pH vodenih tijela. To šteti načinu života u vodi, ribama, vodozemcima i vodenoj vegetaciji te može dovesti do opadanja ili izumiranja pozitivnih vrsta.
Nadalje, kisele kiše mogu oštetiti tlo i negativno utjecati na kopnene biljke. Nagriza površine domova, spomenika i kipova, posebno onih od vapnenca ili mramora. Napori u borbi protiv kiselih kiša zaštitili su implementaciju tehnologije upravljanja emisijama, programe kupnje i prodaje sumporovog dioksida i smjernice o komercijalnim emisijama. Unatoč napretku postignutom u smanjenju razina kiselih kiša, to je i dalje kronična briga za okoliš, zahtijevajući stalnu budnost i napore bliže održivim praksama.
Što je globalno zagrijavanje?
Globalno zatopljenje je goruća ekološka poteškoća koju karakterizira postupni rast prosječne Zemljine temperature zbog porasta stakleničkih plinova u atmosferi. Staklenički benzin broj jedan odgovoran za ovaj fenomen je ugljični dioksid (CO2). Međutim, drugi vole metan (CH4) i dušikov oksid (N2O) također doprinose.
Ljudske aktivnosti, često izgaranje fosilnih goriva (što uključuje ugljen, naftu i prirodni plin), krčenje šuma, industrijski pristupi i poljoprivredne prakse značajno su povećali koncentraciju ovih plinova u ekosustavu. Ovaj vrhunski efekt staklenika zadržava toplinu, što dovodi do porasta međunarodnih temperatura, što je fenomen koji se naziva promjena vremena.
Ostvareni su rezultati zagrijavanja svijeta. Oni obuhvaćaju topljenje polarnih ledenih kapa, glavno do porasta razine mora i obalnog plavljenja; češće uobičajene i prekomjerne vremenske prilike, uključujući uragane, suše i toplinske valove; poremećaji ekosustava i bioraznolikosti; i promjene u vremenskim obrascima koji utječu na poljoprivredu i vodna dobra. Osim toga, globalno zatopljenje ima društvene i monetarne implikacije, koje se sastoje od opasnosti poboljšane kondicije, raseljavanja zajednica i oštećenja infrastrukture.
Rješavanje problema globalnog zatopljenja zahtijeva suradnju i usklađene napore za smanjenje emisija stakleničkih goriva. To uključuje prijelaz na obnovljive izvore snage, povećanje učinkovitosti snage, pošumljavanje, održivo upravljanje zemljištem i međunarodne sporazume poput Pariškog sporazuma, koji postavlja ciljeve za ograničavanje porasta temperature u cijelom svijetu. Ublažavanje globalnog zatopljenja važno je za zaštitu planeta i budućih generacija od pretjeranih i nepovratnih učinaka klimatskih promjena.
Razlika između kiselih kiša i globalnog zatopljenja
- Kisela kiša se definira kao oborina s niskim pH razinama zbog oslobađanja sumpornog dioksida (SO2) i dušikovi oksidi (NOx) reagiraju s okolinom. S druge strane, globalno zatopljenje se definira kao postupno povećanje zajedničke temperature Zemlje zbog ispuštanja stakleničkih plinova, ugljičnog dioksida (CO2), u okoliš.
- Početni uzrok kisele kiše je ispuštanje gorućih fosilnih goriva (ugljen, nafta i prirodni plin), industrijski procesi i transport. S druge strane, primarni uzrok globalnog zatopljenja su emisije stakleničkih plinova koji se sastoje od CO2, metan (CH4) i dušikov oksid (N2O) od ljudskih aktivnosti poput sječe šuma, spaljivanja fosilnih goriva i komercijalnih postupaka.
- Kisele kiše oštećuju vodene ekosustave, štete zadovoljstvu tla i nagrizaju kuće i kipove. Nasuprot tome, globalno zatopljenje utječe na topljenje polarnih ledenih kapa, poremećaje ekosustava, teške vremenske aktivnosti (npr. uragani, suše) i podizanje razine mora.
- Učinci kiselih kiša na zdravlje su respiratorni problemi, plućne bolesti te infekcije pora i kože zbog zakiseljenog zraka i vode. Globalno zatopljenje povećava bolesti povezane s vrućinom, širenje bolesti i pogoršanje disanja zbog užasne klimatizacije.
- Geografski opseg kisele kiše ograničen je na lokalizirano područje koje utječe na područja niz vjetar od industrijskih i urbanih objekata. Nasuprot tome, globalno zatopljenje utječe na međunarodnoj razini zbog međusobne povezanosti Zemljinog vremenskog sustava.
Usporedba između kiselih kiša i globalnog zatopljenja
| Parametar usporedbe | Kisela kiša | Globalno zatopljenje |
|---|---|---|
| Definicija | Oborine s niskim pH razinama zbog oslobađanja sumpornog dioksida (SO2) i dušikovi oksidi (NOx) reagiraju s okolinom. | Postupno povećanje unutarnje temperature Zemlje zbog ispuštanja stakleničkih plinova, ugljičnog dioksida (CO2), u okoliš. |
| Primarni uzroci | Ispuštanje uslijed izgaranja fosilnih goriva (ugljen, nafta i prirodni plin), industrijskih procesa i transporta. | Emisije stakleničkih plinova sastoje se od CO2, metan (CH4) i dušikov oksid (N2O) od ljudskih aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, sječe šuma i komercijalnih postupaka. |
| Utjecaj na okoliš | Oštećuje vodene ekosustave, šteti zadovoljstvu tla i erodira kuće i kipove. | Topljenje polarnih ledenih kapa, poremećaji ekosustava, teške vremenske aktivnosti (npr. uragani, suše) i podizanje razine mora. |
| Utjecaj na zdravlje | Respiratorne tegobe, plućne bolesti te infekcije pora i kože zbog zakiseljenog zraka i vode. | Porast bolesti uzrokovanih vrućinom, širenje bolesti i pogoršanje stanja disanja zbog užasne klimatizacije. |
| Zemljopisni opseg | Oni su lokalizirani i zahvaćaju područja niz vjetar od industrijskih i urbanih objekata. | Globalno, međunarodno utječe na područja zbog međusobne povezanosti Zemljinog vremenskog sustava. |
Reference
- https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/09500693.2012.680618
- https://www.researchgate.net/profile/Feyzi-Pekel/publication/337243779_EFFECTIVENESS_OF_ARGUMENTATION-BASED_CONCEPT_CARTOONS_ON_TEACHING_GLOBAL_WARMING_OZONE_LAYER_DEPLETION_AND_ACID_RAIN/links/5dcd182892851c382f3afead/EFFECTIVENESS-OF-ARGUMENTATION-BASED-CONCEPT-CARTOONS-ON-TEACHING-GLOBAL-WARMING-OZONE-LAYER-DEPLETION-AND-ACID-RAIN.pdf
Zadnje ažuriranje: 24. siječnja 2024
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Piyush Yadav proveo je posljednjih 25 godina radeći kao fizičar u lokalnoj zajednici. On je fizičar koji strastveno želi učiniti znanost dostupnijom našim čitateljima. Posjeduje diplomu prirodnih znanosti i poslijediplomski studij znanosti o okolišu. Više o njemu možete pročitati na njegovom bio stranica.
