Pojmovi ALS (amiotrofična lateralna skleroza) i MS (multipla skleroza) zamijenjeni su (multipla skleroza). Obje ove bolesti utječu i ciljaju na središnji živčani sustav pacijenta.
Osobe s ALS-om i MS-om imaju veću vjerojatnost da će imati kognitivne probleme (spoznajom i percepcijom) i probleme s pamćenjem. Bolesnici s MS-om imaju veću vjerojatnost da će razviti mentalne poremećaje nego bolesnici s ALS-om. Najčešći simptom ALS-a je gubitak fizičkih vještina.
Ključni za poneti
- ALS utječe na neurone koji kontroliraju voljne mišiće, dok MS oštećuje mijelinsku ovojnicu koja prekriva živčana vlakna.
- Kod ALS-a simptomi počinju slabošću ili ukočenošću mišića, dok kod MS simptomi variraju i mogu uključivati zamagljen vid, obamrlost i trnce.
- ALS češće pogađa osobe starije od 50 godina, dok je MS češća kod osoba u dobi od 20 do 40 godina.
ALS protiv MS-a
ALS je kratica za amiotrofičnu lateralnu sklerozu, koja pogađa osobe u dobi od 50 do 60 godina, dok MS, što je kratica za multiplu sklerozu, pogađa osobe od 20 do 40 godina. Kod ALS-a pacijent ima gubitak osjetila i nema gubitka kognitivne disfunkcije, dok kod MS pacijenti imaju gubitak osjetila i kognitivnu disfunkciju.
Lou Gehrigova bolest, poznata kao ALS, je kronična, degenerativna bolest. Utječe na živčani sustav motorički neuroni, koji se nalaze blizu leđne moždine.
Motorni neuroni prenose poruke po cijelom tijelu u zdravom tijelu, dajući upute mišićima i tjelesnim sustavima da funkcioniraju. ALS će brzo ubiti te neurone, sprječavajući ih da normalno funkcioniraju.
MS je bolest središnjeg živčanog sustava (CNS) koja zahvaća mozak i leđnu moždinu. Zaštitni sloj središnjeg živčanog sustava je uništen. Prijenos informacija iz mozga u tijelo je usporen, što otežava motoričke aktivnosti.
Također odgađa prijenos senzornih informacija u mozak, smanjujući osjećaje. MS je rijetko fatalna ili potpuno onesposobljena.
Tabela za usporedbu
| Parametri usporedbe | ALS | MS |
|---|---|---|
| Zajednički | Kod muškaraca. | U ženskom. |
| Mete | Središnji živčani sustav i mozak. | Leđna moždina i mozak. |
| pati | Bolesnici imaju veće fizičke poteškoće i probleme. | Pacijenti s multiplom sklerozom imaju veće mentalne probleme i izazove nego oni s Alsom. |
| dijagnoza | od 40 i 70 godina. | od 20 i 50 godina. |
| Kasna faza | Pacijenti koji su u kasnim fazama ove bolesti su paralizirani. | Osobe u kasnim stadijima ove bolesti mogu imati problema s kretanjem, iako je malo vjerojatno da će postati potpuno onesposobljene. |
Što je ALS?
ALS je bolest koja oštećuje motoričke neurone i brzo napreduje, a simptomi se s vremenom pogoršavaju. Bolest je obilježena gubitkom pravih motornih neurona u leđnoj moždini, što rezultira slabošću i degeneracijom u rukama, nogama, ustima i grlu.
Živčane stanice koje su umrle više ne mogu prenositi impulse do mišića. Sekundarna atrofija Kao posljedica toga nastaje (amiotrofija) mišića koju reguliraju te stanice.
Stanje je poznato kao "lateralna skleroza" zbog tvrdoće bočnih stupova kralježnice. Iako su obje strane tijela zahvaćene ALS-om, atrofija može započeti na jednoj strani i postati simetrična kako bolest napreduje.
ALS ne utječe na inteligentno razmišljanje, vid, sluh ili osjete okusa, mirisa ili dodira osobe. Malo utječe na seksualne funkcije, funkcije crijeva ili mjehura.
Ne postoji lijek za ALS niti učinkovita terapija koja bi usporila ili zaustavila razvoj bolesti. ALS na kraju ubija sve neurone u mozgu. Kada se to dogodi, tijelo prestaje reagirati na upute mozga, a ljudi s ALS-om u kasnom stadiju postaju paralizirani.
Što je MS?
Multipla skleroza (MS) je bolest mozga i leđne moždine koja može biti iscrpljujuća (središnji živčani sustav). Zaštitnu ovojnicu (mijelin) koja okružuje živčana vlakna napada imunološki sustav u MS-u, uzrokujući poteškoće u komunikaciji između mozga i ostatka tijela.
Bolest može na kraju uzrokovati nepovratnu ozljedu ili degeneraciju živaca. Količina oštećenja živaca i koji su živci oštećeni određuju znakove i simptome MS-a.
Neki pojedinci s teškim oblikom MS-a gube sposobnost samostalnog hodanja ili uopće hodaju, dok drugi idu u remisiju tijekom duljeg vremenskog razdoblja bez ikakvih novih simptoma.
Multipla skleroza nema poznatog lijeka. Liječenje, s druge strane, može pomoći pacijentima da se brže oporave od napada, promijeniti tijek bolesti i kontrolirati simptome. Većina ljudi s MS-om ima relapsno-remitentne simptome.
Imaju recidive ili razdoblja novih simptoma koji traju danima ili tjednima, a zatim se djelomično ili potpuno oporave. SucceedingAfter ovih recidiva, tiho razdoblje remisije bolesti može trajati mjesecima ili čak godinama.
Mala povišenja tjelesne temperature mogu pogoršati simptome MS-a na kratko vrijeme, ali to nisu pravi recidivi bolesti. Unutar 10 do 20 godina od početka bolesti, najmanje polovica ljudi s relapsno-remitentnom multiplom sklerozom ima kontinuirano napredovanje simptoma, sa ili bez razdoblja remisije. Sekundarno-progresivna MS je naziv za ovu vrstu MS-a.
Glavne razlike između ALS-a i MS-a
- ALS je najčešći kod muškaraca, dok je MS čest kod žena.
- Kod ALS-a cilj je središnji živčani sustav i mozak, dok su kod MS-a cilj leđna moždina i mozak.
- Bolesnici imaju veće fizičke poteškoće i probleme s ALS-om, dok pacijenti s MS-om imaju veće mentalne probleme i izazove od onih s ALS-om.
- ALS bolest najčešće se identificira kod osoba između 40 i 70 godina, dok se MS bolest najčešće identificira kod osoba između 20 i 50 godina.
- Pacijenti koji su u kasnim stadijima ALS-a su paralizirani, dok osobe u kasnim stadijima MS-a mogu imati problema s kretanjem, iako je malo vjerojatno da će postati potpuno onesposobljene.
- https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0003267017305573
- https://link.springer.com/article/10.1007/s00216-015-9042-2
Zadnje ažuriranje: 05. kolovoza 2023
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Piyush Yadav proveo je posljednjih 25 godina radeći kao fizičar u lokalnoj zajednici. On je fizičar koji strastveno želi učiniti znanost dostupnijom našim čitateljima. Posjeduje diplomu prirodnih znanosti i poslijediplomski studij znanosti o okolišu. Više o njemu možete pročitati na njegovom bio stranica.
ALS i MS imaju različite mete. ALS utječe na središnji živčani sustav i mozak, dok MS cilja na leđnu moždinu i mozak. Dob dijagnoze za pacijente s ovim bolestima također varira.
Ti si potpuno u pravu. Ciljevi, simptomi i kritične dobne skupine razlikovna su obilježja ovih neuroloških stanja.
ALS i MS dva su poremećaja koji utječu na središnji živčani sustav, ali imaju neke razlike. ALS utječe na neurone koji kontroliraju voljne mišiće, dok MS oštećuje mijelinsku ovojnicu oko živčanih vlakana. Oba mogu uzrokovati kognitivne probleme i probleme s pamćenjem.
Suzanne, u pravu si. ALS ima značajniji utjecaj na fizičke sposobnosti dok MS češće utječe na mentalne poremećaje.
Fascinantno je primijetiti da ALS češće pogađa osobe starije od 50 godina, dok je MS češća kod mlađih osoba.
Razlike između ALS-a i MS-a prilično su velike, osobito u pogledu njihovih ciljeva i dijagnostičke dobi. Nedostatak učinkovitih tretmana za obje bolesti predstavlja značajan izazov za pacijente.
Dijagnostička dob i nedostatak specifičnih mogućnosti liječenja zahtijevaju proaktivan pristup njezi bolesnika. Razlike u ovim neurološkim stanjima zahtijevaju prilagođenu podršku za pacijente.
Objašnjenje ALS-a i MS-a u usporednoj tablici vrlo je informativno. Cijenim jasne i koncizne razlike istaknute u svakom parametru.
Lauren, sveobuhvatna usporedna tablica pomaže u razumijevanju razlikovnih karakteristika ALS-a i MS-a.
Slažem se. To je dobro strukturirana usporedba koja daje dublji uvid u razlike između ova dva poremećaja.
Lou Gehrigova bolest je kronična i degenerativna bolest koja brzo zahvaća motorne neurone. MS, s druge strane, utječe na mozak i leđnu moždinu, usporavajući prijenos motoričkih i senzornih informacija.
Tvoje objašnjenje je pronicljivo, Megan. ALS i MS imaju različite učinke na živčani sustav.
Megan, izvanredno si dobro istaknula bit ovih neuroloških poremećaja.
MS utječe na mijelinsku ovojnicu koja prekriva živčana vlakna i može dovesti do nepovratne ozljede i degeneracije živaca. Relapsno-remitentna priroda ove bolesti čini je nepredvidljivom za pacijente.
Skrenula si pozornost na progresivnu i nepredvidivu prirodu MS-a, Freya. Neizvjesnost koja okružuje recidive i remisije može biti uznemirujuća za pacijente.
Različiti simptomi MS-a i njezin utjecaj na pokretljivost čine ga teškim stanjem za liječenje. Pacijentima je potrebna sveobuhvatna podrška kako bi prebrodili neizvjesnosti.
ALS prvenstveno pogađa osobe starije od 50 godina i nema lijeka niti učinkovite terapije, što u konačnici dovodi do potpune paralize. Ovo je značajan problem za pacijente s dijagnozom ALS-a.
Doista, ALS ima duboke posljedice. Nepostojanje lijeka i fatalna priroda bolesti su uznemirujući za pacijente i njihove voljene.
ALS i MS manifestiraju se različito. Dok ALS počinje slabošću i ukočenošću mišića, simptomi MS-a su različiti i uključuju zamagljen vid, utrnulost i trnce.
To je točno. Zanimljivo je i da ALS više pogađa muškarce, dok je MS češća kod žena.
ALS dovodi do gubitka motornih neurona u leđnoj moždini, što dovodi do slabosti i degeneracije u rukama, nogama, ustima i grlu. To je iscrpljujuće stanje bez poznatog lijeka.
To je doista razarajuća bolest, Joshua. Utjecaj na motoričke funkcije pacijenta je dubok.
Degenerativna priroda ALS-a značajno utječe na kvalitetu života bolesnika. To je izazovna dijagnoza za pacijente i njihove obitelji.
Štetni učinci ALS-a doista su ozbiljni i mogu dovesti do paralize. Nasuprot tome, osobe s multiplom sklerozom mogu se suočiti s problemima kretanja, ali je manja vjerojatnost da će postati potpuno onesposobljeni.
Točno ste opisali ishode ALS-a i MS-a. Ozbiljnost ALS-a velika je briga za pacijente i njihove obitelji.