Atomska bomba protiv hidrogenske bombe: razlika i usporedba

Korištenje kemijskih spojeva služi i za dobre i za loše svrhe. U potonjoj implikaciji, stvaranje bombi postalo je najopasniji posao za čovječanstvo u cjelini.

Postoje razne vrste bombi i bolje su od prethodnih verzija u smislu intenziteta i cijene.

Ključni za poneti

1. Atomske bombe se oslanjaju na nuklearnu fisiju, cijepanje teških atoma, za oslobađanje energije, dok hidrogenske bombe koriste nuklearnu fuziju, kombinirajući lake atome.
2. Vodikove bombe proizvode znatno više energije i imaju veću razornu moć od atomskih bombi.
3. Razvoj i uporaba atomskih bombi doveli su do stvaranja hidrogenskih bombi dok su nacije tražile moćnije oružje u utrci u nuklearnom naoružanju.

Atomska bomba vs Hidrogenska bomba

Atomska bomba je nuklearno oružje koje se oslanja na fisiju, reakciju u kojoj se jezgra ili atom razbija na dva dijela. Vodikova bomba je nuklearno oružje koje se oslanja na fuziju, proces spajanja dva odvojena atoma u treći atom. Hidrogenska bomba izaziva veću eksploziju.

Atomska bomba nastaje kada se jedna jezgra raspadne na više uz oslobađanje velike količine energije. Jezgre koje se koriste ekstrahiraju se iz visoko moćnih radioaktivnih elemenata koji se mogu održati dugo vremena.

'Mali dječak' bilo je ime prve atomske bombe.

Vodikova bomba nastaje kada se dvije lake jezgre međusobno bombardiraju u atmosferi visokog tlaka. Nijedna hidrogenska bomba do sada nije korištena u nuklearnom ratu.

U većini zemalja provedeno je uspješno testiranje. Ova bomba je pretjerana verzija atomske bombe.

Tabela za usporedbu

Parametri usporedbe	Atomska bomba	Hidrogenska bomba
Korištena nuklearna reakcija	Atomska bomba koristi principe reakcije atomske fisije.	Vodikova bomba radi na principu reakcije nuklearne fuzije.
Formirani proizvodi	Kao produkti cijepanja nastaju jezgre kriptona i barija.	U ovoj reakciji nastaje veća jezgra helija.
Oslobođena energija	Atomska bomba oslobađa 200 MeV energije po fisiji.	Hidrogenska bomba oslobađa energiju koja je tisuću puta veća od energije atomske bombe.
Prvo testiranje	Prva atomska bomba testirana je 1945.	Prva H-bomba testirana je 1952.
Korištene jezgre	Atomska bomba koristi jezgre plutonija i urana.	Vodikova bomba koristi samo izotope vodika i jedan proton.

Što je atomska bomba?

Atomska bomba je također poznata kao nuklearna bomba, zahvaljujući dijelu atoma koji se koristi u konstrukciji bombe. Prema kemijskoj analizi, reakcija fisije rezultira stvaranjem brojnih malih jezgri.

To rezultira masovnom devastacijom, a ljudski DNK također je pogođen zbog niza mutacija uzrokovanih štetnim česticama. Glavni princip na kojem se temelji ovaj oblik eksplozije je raspad velike jezgre na manje što dovodi do oslobađanja energije cijepanja.

Atomska bomba uglavnom koristi jezgre plutonijum ili uran 235. Oni su preferirani zbog jednostavne dostupnosti i odgovarajućih atomskih karakteristika.

Nadalje, cijepanje jezgri dovodi do stvaranja jezgri barija i kriptona i niz reakcija postaje beskonačan. Također služi kao detonator u hidrogenskoj bombi jer se reakcija ne može održati bez postojeće sile.

Atomska bomba, kao termonuklearno oružje, odigrala je presudnu ulogu tijekom Drugog svjetskog rata. Prva zemlja na svijetu koja je doživjela njegove strahote bio je Japan (osobito gradovi Hirošima i Nagasaki).

Energija koja se oslobađa prilikom jedne eksplozije ekvivalentna je eksploziji TNT-a i iznosi u prosjeku dvadeset tisuća tona.

Što je hidrogenska bomba?

Vodikova bomba radi na principu nuklearna fuzija. U ovoj reakciji dvije se jezgre spoje pod atmosferom visokog tlaka.

To se radi kako bi se ubrzao cjelokupni proces fuzije. U svim atmosferskim uvjetima, razaranja uzrokovana hidrogenskom bombom veća su od onih koje uzrokuje normalna atomska bomba.

Općenito, intenzitet se temelji na veličini bombe i detonatora.

Vodikove bombe proizvode velike količine energije u obliku topline i svjetlosti. Einsteinov ekvivalent mase i energije koristi se pri izračunavanju količine energije.

To je rezultat stvaranja velike jezgre koja je proizvod fuzijske reakcije. Nakon što se željena točka pažljivo zapali, nisu potrebni vanjski izvori.

Nakon eksplozije, oko mjesta se formira oblak gljive, a jezgre vodika čak prodiru u površinu zemlje.

Također se vjeruje da vodikova bomba prati reakciju fuzije koja se odvija u zvijezdama i suncu. Glavni izotopi Vodika koji se koristi za ugradnju H-bombe uključuju deuterij i tricij.

Razlog korištenja je lagana priroda koja ne predstavlja prijetnju reakciji fuzije i ima samokatalizirajuća svojstva.

Glavne razlike između Atomska bomba i hidrogenska bomba

1. Atomska bomba nastaje uz pomoć reakcija nuklearne fisije koje također igraju ulogu u proizvodnji električne energije. S druge strane, vodikova bomba nastaje nuklearnom fuzijom, slično održavanju energije u nebeskim tijelima.
2. Energija se proizvodi kao uobičajeni proizvod, ali atomska bomba daje dodatne jezgre kriptona na bariju, dok hidrogenska bomba reducira reaktante na jednu jezgru helija.
3. Energija oslobođena u atomskoj bombi je fiksirana na 200 mega elektron volti u svakoj fisiji koja se dogodi, dok hidrogenske bombe oslobađaju energiju na proporcionalan način (tisuću puta više od energije koju oslobađa korišten detonator atomske bombe).
4. Atomska bomba je prvi put testirana 1945., dok je hidrogenska bomba nastala 1952.
5. Radioaktivni elementi (uran i plutonij u većini slučajeva) koriste se u atomskoj bombi, dok hidrogenska bomba koristi samo jednostavne izotope vodika.

Reference

1. https://aapt.scitation.org/doi/pdf/10.1119/1.18435
2. https://www.jstor.org/stable/1894674

Zadnje ažuriranje: 03. srpnja 2023