Sada svaka država ima svoju vladu. Postoji oko šesnaest vrsta vlada. Trenutno se uglavnom prvenstveno koriste tri: demokracija, monarhija i diktatura.
I Locke i Hobbes bili su prvi ljudi koji su odigrali bitnu ulogu u predstavljanju ovih ideja vlade građanima zemlje objavljivanjem svojih radova na tom području.
John Locke i Thomas Hobbes bili su dva vrlo vitalna moderna europska filozofa. Imali su neke sličnosti, ali mnogo razlika. Kad se nekome svidio koncept Monarhija, drugi je pisao o Pravu na revoluciju.
Ključni za poneti
- Locke i Hobbes bili su filozofi koji su pridonijeli polju političke filozofije, ali su imali različite poglede na ulogu vlade.
- Locke je vjerovao u ograničenu vladu, čija je primarna odgovornost bila zaštita individualnih prava. Nasuprot tome, Hobbes je vjerovao u apsolutnu monarhiju, gdje vladar ima potpunu kontrolu nad vladom.
- Locke je smatrao da ljudi imaju prirodna prava, kao što su život, sloboda i vlasništvo, dok je Hobbes vjerovao da su ljudi inherentno sebični i da im je potrebna jaka vlada koja će ih držati pod kontrolom.
Locke protiv Hobbesa
Hobbes je vjerovao u apsolutizam, što znači da jedna osoba treba imati apsolutnu moć. Locke je, s druge strane, vjerovao u koncept konstitucionalizma da svaka osoba treba imati različita prava koja može koristiti ako je fizički ili psihički zlostavljana.
Locke je jedan od rijetkih ljudi koji su pridonijeli Deklaraciji o neovisnosti Sjedinjenih Država. Njegova najpoznatija knjiga je 'Two Treatises of Government', u kojoj je raspravljao o potrebi za vladom koja ne bi bila gazda nad ljudima, već bi ih tretirala jednako.
Hobbes je bio jedan od utemeljitelja političkog filozofija, svoje je stavove obrazložio u svojoj knjizi 'Levijatan' inspiriranoj morskom nemani o tome kako je ta moćna morska nemani bila nepobjediva i svi su je se plašili.
Ugradio je tu sliku čudovišta 'Levitijana' u snažnog vladara kako ljudi koji žive pod njegovom vlašću ne bi pokušali prijeći njihova ograničenja.
Tabela za usporedbu
Parametri usporedbe | Locke | Hobbes |
---|---|---|
Poznat kao | Otac liberalizma | Jedan od utemeljitelja moderne političke filozofije |
Vjerovao u | Konstitucionalizam | Apsolutizam |
Datum rođenja | Kolovoz 29 1632 | 5 travnja 1588 |
Na ravnalu | Jednak | Vladar treba biti iznad naroda. |
povijesni pozadina | engleski građanski rat | Slavna revolucija bez velikog rata |
Što je Locke?
Locke, ili preciznije, John Locke, poznat je kao otac liberalizma koji je vjerovao u konstitucionalizam. Anonimno je objavio Two Treatises of Government u prosincu 1689., u kojima je teoretizirao svoju političku filozofiju.
Knjiga je podijeljena na Prvi traktat i Drugi traktat.
Tijekom prvog poluvremena vidimo Lockea kako se bori protiv knjige Patriarcha koju je napisao Robert Filmer (koji je u knjizi objasnio podršku 'vladavini za kraljeve' što znači da bi kraljev nasljednik trebao upravljati civilima kako želi.)
Locke je Robertov rad smatrao apsurdnim, navodeći da su svi članovi Zemlje jednako stvoreni i da nitko nije iznad nikoga.
U drugom dijelu knjige, Drugoj raspravi, Locke objašnjava svoja razmišljanja o tome kako su ljudi jednaki i što on zamišlja kao razlog za formiranje vlade. Piše u obranu ustavnosti.
U knjizi piše da vladavinu vlasti treba promijeniti ako postojeća vlada zlorabi svoju moć i ne štiti prava civila. Prema njegovim riječima, to su bili: Život, sloboda i vlasništvo. Umro je 28. listopada 1704. godine.
Što je Hobbes?
“Bellum omnium contra omne”, latinski izraz koji se prevodi kao “rat svih protiv”. Ukratko, Thomas Hobbes je u potpunosti vjerovao u Monarhiju. Ovaj citat iz njegove knjige “De Chi” izvrstan je primjer ove prosudbe.
Citat znači da svi ljudi više vole dobro sebe nego bilo koje druge osobe.
Vjerovao je u potrebu za vladom; inače bi se ljudi međusobno ubijali. Mislio je da nitko ne vjeruje jedni drugima i da bi čovjek uvijek sebe stavio na prvo mjesto kad nešto želi.
To je detaljno objasnio u svojoj knjizi Levijatan, gdje je rekao da je svijet prije vlasti bio: usamljen, gadan, brutalan, nizak i siromašan.
Svijet bi se okrenuo jedni protiv drugih za svaku dobru stvar koju mogu postići ako ne postoji nitko iznad njih koga se mogu bojati. Zbog toga bi se ljudi bojali glavne osobe iznad, a zauzvrat bi se ponašali i bili unutar svojih granica.
Tako bi se stvorilo razumno okruženje za sve. Datum i godina smrti Thomasa Hobbesa su 4. prosinca 1679.
Glavne razlike između Lockea i Hobbesa
- Hobbes je vjerovao u koncept monarhije. Želio je snažnog vođu koji će diktirati ljudima u njegovom kraljevstvu. On mora biti iznad svih ljudi, a Locke je bio usmjeren na davanje moći u ruke naroda zemlje, smatrajući ih jednakima da ako su vođe nedovoljni, onda ljudi moraju imati mogućnost mijenjati ih kako žele.
- Obje poznate ličnosti imale su različite razloge zašto nama, pa i zajednici, treba vlast. Locke je favorizirao ovu točku jer je želio zaštititi prirodna prava ljudi u određenoj zemlji. To su po njemu bili: život, sloboda i vlasništvo. S druge strane, Hobbesov je razlog bio zaštititi ljude jedne od drugih.
- Prema Hobbesu, konačna vlast trebala bi pripadati jednom vladaru kraljevstva. Locke je želio sposobnost da bude s ljudima.
- Locke je vjerovao da su ljudi dobri. Nasuprot tome, Hobbes je smatrao da su ljudi sebični. Smatrao ih je gadnima i te kako mu je stalo da se osiguraju.
- Kao što je razjašnjeno imenom "Otac liberalizma", Locke je vjerovao u konstitucionalizam. Odnosno, svi bi trebali imati jednaka prava. Hobbesova se teorija razlikovala od ove jer je vjerovao u apsolutizam, tj. da sva vlast pripada vođi i da su ljudi niži od vođe.
- https://psycnet.apa.org/buy/1990-58578-001
- https://books.google.co.in/books?id=wFyuCwAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=hobbes+and+locke&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwi51dP04f3vAhX8umMGHbsWAncQ6AEwAHoECAEQAw#v=onepage&q=hobbes%20and%20locke&f=false
Zadnje ažuriranje: 11. lipnja 2023
Emma Smith je magistrirala engleski jezik na koledžu Irvine Valley. Novinarka je od 2002. godine, piše članke o engleskom jeziku, sportu i pravu. Pročitajte više o meni na njoj bio stranica.
Intrigantan prikaz različitih pogleda na vladu, njihova djela nastavljaju utjecati na suvremeni politički diskurs.
Doista, njihove suprotne teorije još uvijek su tema opsežnih rasprava u akademskoj zajednici.
Apsolutno, njihovi doprinosi ostaju relevantni u današnjem političkom krajoliku.
Objašnjenja Lockeove i Hobbesove filozofije prikazana su sažeto, ističući bit njihovih ideja.
Svakako, sažeta, ali sveobuhvatna analiza čini sadržaj vrlo zanimljivim.
Slažem se, jasnoća u prezentaciji poboljšava razumijevanje njihovih političkih teorija.
Veliki uvidi o Lockeu i Hobbesu jasno ilustriraju raznolikost ideja koje su postojale u njihovo vrijeme.
Doista, njihova suprotna gledišta pridonose bogatstvu filozofskih rasprava.
Apsolutno, kontrasti u njihovim filozofijama su prilično nevjerojatni.
Hvala na znanju. Bilo je zadovoljstvo čitati ovaj post.
Usporedna tablica pruža jasno razumijevanje razlika između dvaju filozofa, a povijesni kontekst dodaje još jedan sloj njihovim doprinosima.
Da, prilično je intrigantno kako su njihove ideje oblikovane povijesnim događajima njihova vremena.
Detaljna raščlamba Lockeove i Hobbesove perspektive nudi sveobuhvatan pogled na temeljna načela političke filozofije.
Sveobuhvatna analiza naglašava trajnu relevantnost njihovih suprotnih teorija u suvremenim političkim sferama.
Neosporno, dubina njihovih argumenata daje temeljne uvide u evoluciju političkog upravljanja.
Detaljna objašnjenja rada Lockea i Hobbesa pružaju dragocjene uvide u razvoj političkih misli koje su utrle put modernoj vladavini.
Apsolutno, dubina njihovih teorija nedvojbeno je oblikovala suvremene političke strukture.
Njihove ideje i dalje odjekuju političkim diskursom, pokazujući svoj trajni značaj.
Fascinantno kako su dva mislioca iz istog razdoblja mogla imati tako različite perspektive o vladi, pokazuje složenost političkog krajolika.
Gotovo kao da su različita mišljenja bitna za razumijevanje svijeta oko nas.
Hvala na ovoj detaljnoj usporedbi. Prosvjetljujuće je vidjeti dubinu njihovih argumenata i njihov utjecaj na političku teoriju.
Slažem se, proučavanje njihovih radova baca svjetlo na evoluciju moderne političke misli.
Bogato istraživanje doprinosa Lockea i Hobbesa oslikava zamršenost političkih teorija i njihov trajni utjecaj na moderno upravljanje.
Doista, dubina njihovih djela nastavlja oblikovati diskurs o političkoj filozofiji, odražavajući njihov trajni značaj.