Srednji vijek protiv srednjeg vijeka: razlika i usporedba

Srednji vijek, koji se proteže otprilike od 5. do 15. stoljeća, svjedoči usponu feudalizma, dominaciji Katoličke crkve i značajnom društvenom raslojavanju. Nasuprot tome, srednjovjekovno doba, širi pojam koji obuhvaća različita razdoblja od antike do renesanse, odražava vrijeme inovacija, kulturnog procvata i širenja znanja usred ostataka naslijeđa Rimskog Carstva.

Ključni za poneti

1. Srednja dob je razdoblje ljudskog života između mladosti i starosti, između 45. i 65. godine.
2. Srednjovjekovno doba, srednji vijek, odnosi se na europsku povijest od 5. do 15. stoljeća.
3. Dok je srednji vijek faza života, srednji vijek se odnosi na određeno razdoblje u povijesti obilježeno kulturnim, društvenim i ekonomskim promjenama.

Srednji vijek protiv srednjeg vijeka

Srednji vijek je srednje razdoblje između kraja klasičnog razdoblja i uspona modernog razdoblja koje je počelo nakon pada Rimskog Carstva. Srednjovjekovno doba odnosi se na mjesta i događaje koji pripadaju srednjem vijeku. Ovaj izraz se odnosi na neprosvijećene ili staromodne.

Pojam 'srednji vijek', koji se također naziva i mračni vijek, odnosi se na razdoblje između 5. stoljeća prije Krista i 15. stoljeća prije Krista europske povijesti.

Ovo određeno razdoblje naziva se srednjim vijekom jer se dogodilo između dva druga povijesna razdoblja, klasične antike (klasično razdoblje) i talijanskog renesansnog razdoblja (moderno razdoblje).

Pojam 'srednji vijek' ili 'srednjovjekovno doba' odnosi se na ljude, stvari, događaje i mjesta iz navedenog razdoblja. Srednjovjekovni je izveden iz latinskih riječi 'medium' i 'aevum', koje označavaju 'srednji vijek'.

Stoga je pisalo srednjovjekovna umjetnost, srednjovjekovni učenjak, srednjovjekovni filozofija, itd., a ne srednjovječna umjetnost, sredovječni učenjak ili sredovječna filozofija.

usporedba Stol

svojstvo	Srednje godine	Srednjovjekovno doba
Razdoblje	Razlikuje se ovisno o definiciji, ali se smatra između 5. i 15. stoljeće	Tradicionalno se definira kao 5. do 15. stoljeća
Geografski opseg	Prvenstveno usmjeren na Zapadna Europa, ali uključuje i dijelove Bliskog istoka i sjeverne Afrike	Prvenstveno usmjeren na Zapadna Europa, ali također uključuje aspekte Bizantskog Carstva, islamskog svijeta i drugih regija
Definiranje karakteristika	* Pad Zapadnog Rimskog Carstva (476. godine n. e.) * Uspon feudalizma kao društveni i politički sustav * Dominacija Katoličke crkve u većini aspekata života * Razvoj viteštva i dvorske ljubavi	* Pad Zapadnog Rimskog Carstva (476. godine n. e.) * Uspon i širenje kršćanstva * Feudalizam kao dominantan društveni i politički sustav * Razvoj monaštva i vjerska stipendija * Križarski ratovi (1095-1291)
Ključni događaji	* Crna smrt (1346-1353) * Stogodišnji rat (1337-1453) * Veliki raskol (1378-1417)	* Vladavina Karla Velikog (768.-814.) i karolinška renesansa * Vikinške invazije (8.-11. st.) * Normansko osvajanje Engleske (1066)
Kulturna i intelektualna dostignuća	* Razvoj Gotička arhitektura i umjetnost vitraja * Uspon sveučilišta i skolastika * Rani radovi od Renesansna književnost	* Razvoj Romanička arhitektura * Očuvanje i prenošenje klasičnog znanja kroz samostane * Epske pjesme i viteške romanse
Prijelaz	Smatra se da je srednji vijek završio s pad Carigrada (1453.) i poč renesansa	Izraz "srednjovjekovni" još uvijek se široko koristi za opisivanje ovog razdoblja u povijesti.

Što je srednji vijek?

Srednji vijek, poznat i kao srednjovjekovno razdoblje, značajno je doba u europskoj povijesti koje se proteže otprilike od pada Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću do početka renesanse u 15. stoljeću. Ovu epohu karakteriziraju različiti politički, društveni, ekonomski i kulturni razvoji koji su oblikovali putanju Europe i postavili temelje modernom svijetu.

Politički pejzaž

1. Feudalizam: Jedna od značajki srednjeg vijeka bila je široko rasprostranjeno usvajanje feudalizma, hijerarhijskog sustava vlasništva nad zemljom i društvene strukture. Feudalizam je bio obilježen razmjenom zemlje za lojalnost i vojnu službu, pri čemu su kraljevi davali feude (zemljišne posjede) vazalima u zamjenu za njihovu odanost i vojnu potporu.
2. Decentralizacija moći: Za razliku od centralizirane vlasti Rimskog Carstva, u srednjem vijeku došlo je do fragmentacije političke moći. Feudalci su imali značajan utjecaj na svoje teritorije, vladajući kao polu-autonomni entiteti unutar labavo strukturirane feudalne hijerarhije. Ova decentralizacija pridonijela je nestabilnom i fragmentiranom političkom krajoliku kojeg karakteriziraju česti sukobi i borbe za vlast.

Socijalna struktura

1. Tri imanja: Srednjovjekovno društvo bilo je podijeljeno na tri glavna staleža: svećenstvo, plemstvo i seljaštvo. Svećenstvo, koje se sastojalo od svećenika, redovnika i redovnica, imalo je značajan vjerski i intelektualni autoritet. Plemstvo, koje se sastojalo od lorda, vitezova i drugih aristokrata, imalo je političku i vojnu moć. Seljaštvo, koje su činili kmetovi i seljaci, činilo je većinu stanovništva i obrađivalo je zemlju pod feudalnom obvezom.
2. Hijerarhijski poredak: Društvena mobilnost tijekom srednjeg vijeka bila je ograničena, s pojedincima koji su uglavnom rođeni u svojim društvenim klasama. Feudalni sustav učvrstio je kruti hijerarhijski poredak, gdje su privilegije i mogućnosti uglavnom bile određene pravom rođenja.

Kulturni i intelektualni život

1. Uloga Crkve: Katolička crkva igrala je središnju ulogu u srednjovjekovnom životu, služeći kao ujedinjujuća sila i dominantna institucija u duhovnim i svjetovnim poslovima. Samostani i katedrale služili su kao središta učenja i kulture, čuvajući znanja iz antike i potičući intelektualne potrage.
2. Srednjovjekovna umjetnost i književnost: Unatoč izazovima epohe, srednji vijek je svjedočio izuzetnim umjetničkim i književnim dostignućima. Gotička arhitektura je cvjetala, stvarajući katedrale i dvorce koji ulijevaju strahopoštovanje. Književnost, uključujući epske pjesme, viteške romanse i teološke rasprave, pružila je uvid u srednjovjekovna vjerovanja, vrijednosti i društvene norme.

Što je srednjovjekovno doba?

Srednjovjekovno doba, koje se također naziva i srednjim vijekom, obuhvaća široki raspon povijesti od pada Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću do početka renesanse u 15. stoljeću. Ovo je doba svjedočilo značajnim političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim razvojima diljem Europe i šire, oblikujući tijek povijesti i ostavljajući trajno nasljeđe na naredne civilizacije.

Povijesni kontekst

1. Prijelaz iz antike: Srednjovjekovno doba pojavilo se dok se Europa borila s padom i konačnim kolapsom Zapadnog Rimskog Carstva. Ovo je razdoblje označilo prijelaz iz klasičnih civilizacija antike u srednjovjekovni svijet karakteriziran novim političkim strukturama, kulturnim normama i vjerskim institucijama.
2. Utjecaj barbarskih invazija: The migration and invasions of various barbarian tribes, including the Vandals, Visigoths, and Ostrogoths, played a pivotal role in shaping the medieval landscape. These upheavals led to the disintegration of Roman authority and the establishment of new kingdoms and political entities across Europe.

Politička dinamika

1. Feudalizam i vlastelinstvo: Feudalizam se pojavio kao dominantan politički i društveni sustav tijekom srednjeg vijeka. Karakterizirala ga je hijerarhijska struktura zemljišnog vlasništva i obveza, s vazalima koji su se zaklinjali na vjernost gospodarima u zamjenu za zaštitu i dodjelu zemlje. Vlastelinstvo, srodni sustav, upravljalo je poljoprivrednom proizvodnjom i radnim odnosima na feudalnim posjedima.
2. Pojava monarhija: Unatoč decentralizaciji vlasti svojstvenoj feudalizmu, monarhije su se počele afirmirati tijekom kasnijeg srednjeg vijeka. Jaki monarsi, poput Karla Velikog u ranom srednjem vijeku i monarsa Engleske, Francuske i Španjolske u kasnom srednjem vijeku, nastojali su centralizirati vlast i konsolidirati svoja kraljevstva.

Socioekonomski krajolik

1. Tri imanja: Srednjovjekovno društvo bilo je organizirano u tri glavna staleža: svećenstvo, plemstvo i seljaštvo. Svećenstvo je držalo duhovnu vlast, plemstvo je imalo političku i vojnu moć, a seljaštvo je činilo većinu stanovništva, obrađujući zemlju kao kmetovi ili seljaci.
2. Ekonomske transformacije: Srednjovjekovno doba svjedočilo je značajnim gospodarskim promjenama, uključujući rast malih i velikih gradova, širenje trgovačkih puteva i razvoj trgovačkih cehova i zanatskih obrta. Ti su razvoji pridonijeli postupnom odmaku od agrarnih gospodarstava i postavili su temelje za trgovačku revoluciju kasnijeg srednjeg vijeka.

Kulturni i intelektualni procvat

1. Umjetnost, arhitektura i književnost: Usprkos izazovima epohe, srednji vijek bilježi izvanredna kulturna postignuća. Gotička arhitektura je cvjetala, stvarajući katedrale i dvorce koji ulijevaju strahopoštovanje ukrašene zamršenim skulpturama i vitrajima. Književnost, uključujući epske pjesme poput "Pjesme o Rolandu" i alegorijska djela poput Danteove "Božanstvene komedije", odražavala je duhovne, društvene i intelektualne brige tog vremena.
2. Stipendije i obrazovanje: Srednjovjekovno razdoblje bilo je vrijeme značajnih znanstvenih aktivnosti, osobito u samostanima i sveučilištima koji su se pojavili diljem Europe. Samostanski pisari čuvali su stare tekstove i izrađivali iluminirane rukopise, dok su sveučilišta služila kao središta učenja, potičući studij teologije, filozofije, prava i umjetnosti.

Glavne razlike između srednjeg i srednjeg vijeka

• Kronološka razdoblja:
  • Srednji vijek se posebno odnosi na povijesnu epohu između 5. i 15. stoljeća, prvenstveno u Europi.
  • Srednjovjekovno doba, iako se koristi naizmjenično sa srednjim vijekom, može obuhvatiti širi vremenski raspon, koji se proteže od pada Rimskog Carstva do početka renesanse.
• Opseg i kontekst:
  • Srednji vijek fokusiran je na politički, društveni i kulturni razvoj unutar Europe tijekom tog razdoblja.
  • Srednjovjekovno doba, s druge strane, obuhvaća širi geografski i povijesni kontekst, uključujući regije izvan Europe i utjecaj različitih civilizacija prije i poslije europskog srednjeg vijeka.
• Političke i društvene strukture:
  • U srednjem vijeku feudalizam je bio dominantan politički i društveni sustav, karakteriziran decentraliziranim strukturama moći, vazalstvom i obvezama lojalnosti i vojne službe.
  • Srednjovjekovno doba svjedočilo je pojavi i evoluciji feudalizma, ali je također vidjelo i promjene u političkoj organizaciji, uključujući uspon monarhija i fragmentaciju političke vlasti.
• Kulturna i intelektualna sredina:
  • U srednjem vijeku dolazi do procvata gotičke arhitekture, viteške književnosti i skolastičke filozofije, pod utjecajem Katoličke crkve.
  • Srednjovjekovno doba obuhvaća širi niz kulturnih i intelektualnih dostignuća, uključujući doprinose različitih civilizacija i regija, kao što su islamska učenost, bizantska umjetnost i nasljeđe starih civilizacija poput Grčke i Rima.
• Povijesni kontekst:
  • Srednji vijek proizašao je izravno iz pada Rimskog Carstva i potonjih preokreta u Europi.
  • Srednjovjekovno doba obuhvaća širi povijesni kontekst, uključujući utjecaj ranijih civilizacija i prijelaze koji su doveli do renesanse i ranog novog vijeka.

Reference

1. https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=RnLg9UCV_0UC&oi=fnd&pg=PR9&dq=late+middle+ages+art+of+devotion&ots=tU408lm_fK&sig=fqLgdz7-xyRlBUJ44KkgtLCuzug

Zadnje ažuriranje: 29. veljače 2024