U ekosustavima se modrozelene alge ili cijanobakterije smatraju važnim organizmima. Sposobni su sami proizvoditi hranu fotosintezom.
Na početku života na Zemlji, modrozelene alge ili cijanobakterije bile su prvi organizmi koji su stvarali atmosferu kisika. Nostoc i anabaena neki su od rodova cijanobakterija.
Ključni za poneti
- Nostoc je rod cijanobakterija koje formiraju kolonije, dok je Anabaena nitasta cijanobakterija s heterocistama.
- Nostoc kolonije mogu se naći u tlu ili vodi, dok je Anabaena u vodenim sredinama.
- Nostoc ima sluzavu teksturu, dok Anabaena nema.
Nostoc protiv Anabaene
Nostoc je klasa plavihzelene alge nalaze se u slatkim vodama u slobodnoživućim kolonijama i u deblima drveća. Kolonije su joj građene u cilindričnom želatinoznom omotaču. Razmnožavaju se fragmentacijom. Anabaena je bakterija iz roda modrozelenih algi poznata po svojoj sposobnosti vezanja dušika. Nalazi se u vodenim tijelima koja grade ravne ili zavojite niti.
Nostoc je rod modrozelenih algi ili cijanobakterija koje se nalaze u ribnjacima, jezerima, vlažnom kamenju ili drugim mjestima. Nostoc stvara svoje kolonije u želatinoznom omotaču.
Kolonije su formirane filamentima moniliformnih stanica. Unutar želatinozne ovojnice postoji mnogo zamršenih niti sastavljenih od stanica. Duž zamršenih niti nalaze se heterociste.
Anabaena je rod nitastih modrozelenih algi ili cijanobakterija. Poznati su po svojim amorfnim filamentima i interkalarnim heterocistama. Anabaena ima sposobnost uklanjanja dušika iz atmosfere.
Anabaena gradi endosimbiotske odnose s nekim biljkama poput paprati komaraca. Neki od Anabaena žive unutar biljke kao kloroplasti, od kojih biljke prave svoju hranu.
Tabela za usporedbu
| Parametri usporedbe | Nostoc | Anabaena |
|---|---|---|
| Definicija | Nostoc se odnosi na rod modrozelenih algi ili cijanobakterija koje formiraju svoje kolonije u želatinoznom omotaču. | Anabaena je rod nitastih modrozelenih algi ili cijanobakterija koje u stanicama imaju filamente poput kuglica i daju miris po ribi. |
| Stanište | Nostoc slobodno živi u vlažnim staništima i vodenim tijelima poput jezera, bara, vlažnog kamenjara. | Anabaena gradi endosimbiotske odnose s određenim biljkama poput paprati komaraca. |
| Raspon dubina | Nostoc postoji na površini vode, tlu i vlažnim prostorima. | Anabaena postoji unutar jednog metra dubine u vodenim staništima. |
| Morfologija | Nostoc gradi svoje kolonije u želatinoznom omotaču, sferičnog, jajolikog ili cilindričnog oblika. | Anabaena gradi filamente koji su namotani ili ravni. |
| Reprodukcija | Sustav reprodukcije nostoca je ili fragmentacijom ili jednostavno fisijom. | Sustav razmnožavanja Anabaene je ili akinetom ili fragmentacijom trihoma. |
Što je Nostoc?
Nostoc je rod modrozelenih algi koje karakterizira stvaranje jajastih, sferičnih ili cilindričnih kolonija. Niti ovih kolonija nostoka nalaze se u želatinoznoj ovojnici.
Nostoc se nalazi u vlažnim staništima i vodenim tijelima poput jezera, bara, vlažnog kamenja ili drugih vlažnih mjesta. Sustav reprodukcije nostoca je ili fragmentacijom ili jednostavno fisijom.
Prema fosilima, nostok je jedan od najstarijih organizama na Zemlji, koji je živio više od 3.5 milijardi godina.
Postoji dvjesto različitih vrsta nostoka, koje imaju kolonije u različitim okolišima, uključujući neka negostoljubiva područja svijeta.
Sustav razmnožavanja Anabaene je ili akinetom ili fragmentacijom trihoma.
Postoje i slatkovodne i slanovodne vrste nostoca. Nostoc ima zaštitni sloj koji im omogućuje život u svim uvjetima okoline poput poplave, suše ili ekstremno niske temperature.
Neke od vrsta nostoc sposobne su izdržati ciklus odmrzavanja i smrzavanja, što im pomaže da prežive na Antarktiku i Arktiku.
Nostoc stvara simbiotske odnose s nekim biljnim tkivima poput topnik, hornworts, i tako dalje.
Nostoc ima terminalno diferencirane heterociste koje su uključene u fiksaciju. Za fotosintezu, nostok sadrži pigmente u citoplazmi.
U Aziji se nostok konzumira kao hrana zbog sadržaja Vitamin C i bjelančevine. Uobičajeni nazivi za nostoc su vještičji žele, vještičji maslac, trolov maslac i zvjezdani žele.
Što je Anabaena?
Anabaena je rod modrozelenih algi ili cijanobakterija, koji imaju sposobnost fiksiranja dušika. Anabaena ima filamente poput kuglica u stanicama i daje riblji miris.
Anabaena proizvodi akinete, koje su nepokretne stanice debelih stijenki, uspavane, omotane, nepomične.
Anabaena je formirala svoje kolonije sastavljene od bačvastih ili zrnastih stanica. To je nitasta modrozelena alga i postoji kao plankton. Stanice Anabaene nisu prekrivene sluzavim omotačem.
Trihomi ili vegetativne stanice Anabaene raspoređene su u lance koji nisu razgranati.
Anabaena tvori endosimbiotski odnos s nekim biljkama poput riže, mahunarki i paprati komaraca. U tim biljkama proizvode neurotoksine koji su štetni za divlje životinje.
Anabaena također štiti biljke od pritiska gledanja. Anabaena je fotosintetski organizam koji ima sposobnost fiksacije dušika.
Anabaena se nalazi u endosimbiotskom odnosu s određenim biljkama. Azolla je jedna od čestih vodenih paprati.
Povezivanjem s biljkom, Anabaena opskrbljuje biljku dušikom, dok biljke osiguravaju ugljik za Anabaenu. Poljoprivrednici koriste Azollu kao organsko gnojivo za žetvu riže, jer Azolla opskrbljuje tlo dušikom.
Anabaena je fotoautotrofna modrozelena alga. Vlastitu hranu proizvodi fotosintezom, a tijekom procesa fotosinteze stvara kisik u zraku.
Može se naći u slatkoj vodi. Ima riblji miris i okus. Poznato je po tome što proizvodi neurotoksine.
Glavne razlike između Nostoca i Anabaene
- Nostoc se odnosi na rod modrozelenih algi ili cijanobakterija koje formiraju svoje kolonije u želatinoznom omotaču. S druge strane, Anabaena je rod nitastih modrozelenih algi ili cijanobakterija, koje u stanicama imaju zrnaste niti i daju miris po ribi.
- Nostoc slobodno živi u vlažnim staništima i vodenim tijelima kao što su jezera, bare i vlažno kamenje. Nasuprot tome, Anabaenas gradi endosimbiotske odnose s određenim biljkama poput paprati komaraca.
- Nostoc postoji na površini vode, tlu i vlažnim prostorima. Anabaena postoji unutar jednog metra dubine u vodenim staništima.
- Nostoc gradi svoje kolonije u želatinoznom omotaču, sferičnog, jajolikog ili cilindričnog oblika. Naprotiv, Anabaena gradi niti koje su namotane ili ravne.
- Sustav reprodukcije nostoca je ili fragmentacijom ili jednostavno fisijom. Sustav razmnožavanja Anabaene je ili akinetom ili fragmentacijom trihoma.
- https://link.springer.com/chapter/10.1007/0-306-46855-7_17
- https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1369527403001401
Zadnje ažuriranje: 02. rujna 2023
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Piyush Yadav proveo je posljednjih 25 godina radeći kao fizičar u lokalnoj zajednici. On je fizičar koji strastveno želi učiniti znanost dostupnijom našim čitateljima. Posjeduje diplomu prirodnih znanosti i poslijediplomski studij znanosti o okolišu. Više o njemu možete pročitati na njegovom bio stranica.
Povijesni kontekst Nostocovog postojanja tijekom više od 3.5 milijardi godina zaista je izvanredan. Bilo je intrigantno čitati o njegovim različitim vrstama i njihovoj prilagodljivosti negostoljubivim područjima.
Cijenim kako je članak istaknuo značaj neurotoksina koje proizvodi Anabaena i njezin endosimbiotski odnos s određenim biljkama. Bacio je svjetlo na ekološki utjecaj Anabaene.
Detaljno objašnjenje Nostoc-a koji stvara simbiotske odnose s biljnim tkivima i njegove uloge u fiksaciji bilo je prosvjetljujuće. Smatram da je članak i informativan i privlačan.
Informativni sadržaj koji se odnosi na Anabaeninu sposobnost fiksiranja dušika i njen endosimbiotski odnos s biljkama bio je posebno intrigantan. U članku je istaknuta međusobna povezanost organizama unutar ekosustava.
Smatram da je usporedna tablica izuzetno korisna u razumijevanju kontrastnih karakteristika Nostoca i Anabaene. U članku je prikazana dobro strukturirana i informativna analiza.
Članak je dao jasno i detaljno objašnjenje razlika između Nostoca i Anabaene. Bilo je prosvjetljujuće učiti o njihovoj ulozi u ekosustavima i njihovim preferencijama staništa.
Detaljan opis Nostocovog zaštitnog sloja i njegove sposobnosti da preživi u ekstremnim uvjetima okoline bio je fascinantan. Članak je dao značajne uvide u otpornost Nostoca.
Članak je bio dobro napisan i opsežan, nudio je temeljitu usporedbu između Nostoca i Anabaene. Sadržaj je bio intelektualno poticajan i edukativan.