Alge protiv biljaka: razlika i usporedba

Alge, jednostanični ili jednostavni višestanični organizmi, prvenstveno su vodeni i nemaju pravo korijenje, stabljike ili lišće. Oni koriste fotosintezu za proizvodnju energije, značajno pridonoseći proizvodnji kisika i služeći kao ključni primarni proizvođači u vodenim ekosustavima. Nasuprot tome, biljke su višestanični organizmi sa specijaliziranim tkivima, uključujući korijenje, stabljike i lišće, prilagođeni zemaljskim okruženjima, pokazujući viši stupanj složenosti u strukturi i funkciji.

Ključni za poneti

1. Alge su jednostavni vodeni organizmi koji ne cvjetaju i mogu biti jednostanični ili višestanični, dok su biljke višestanični, fotosintetski organizmi s korijenjem, stabljikom i lišćem.
2. Alge nemaju specijalizirana tkiva ili organe poput biljaka, dok biljke imaju specijalizirane strukture za prijenos vode i hranjivih tvari.
3. Alge se nalaze u raznim staništima, dok su biljke uglavnom kopnene.

Alge protiv biljaka

Razlika između alge i biljaka je da dok alge mogu biti jednostanični ili višestanični organizmi, biljke su uvijek višestanične. Alge se mogu naći kao jednostanični organizmi ili višestanična bića koja žive u kolonijama.

Stoga se ponekad moraju ispitati pod mikroskopom da bi bili vidljivi ljudskom oku. Biljke imaju nekoliko različitih dijelova tijela poput korijenja, mladica, cvjetova itd. i stoga ne mogu biti jednostanične.

Tabela za usporedbu

svojstvo	alge	Bilje
Kraljevstvo	Protista (uglavnom)	Plantae
Celularnost	Mogu biti jednostanični (jednostanični) ili višestanični	Prvenstveno višestanični, nekoliko iznimaka jednostaničnih
Stanište	Prvenstveno vodeni, neki kopneni i vlažni okoliši	Prvenstveno kopneni, neke prilagodbe u vodi
Struktura	Jednostavnija struktura, nedostatak specijaliziranih tkiva i organa	Složena struktura sa specijaliziranim tkivima (korijenje, stabljika, lišće) i organima
Reprodukcija	Metode nespolnog i spolnog razmnožavanja	Prvenstveno spolno razmnožavanje, neke nespolne metode
Mobilnost	Neke jednoćelijske vrste su pokretne (mogu se kretati)	Nepokretan (ukorijenjen na mjestu)
pigmenti	Prvenstveno klorofil a i b, uz dodatne pigmente poput karotenoida	Prvenstveno klorofil a i b, povremeno s drugim pigmentima
Stjecanje hrane	Autotrofni (fotosinteza)	Autotrofni (fotosinteza) ili heterotrofni (apsorbiraju hranjive tvari)
Vaskularni sustav	Odsutan (nema specijaliziranog transportnog sustava)	Prisutan u većini biljaka (prenosi vodu i hranjive tvari)
Primjeri	Chlorella, morska trava, alge	Mahovina, paprat, drveće, cvijeće

Što su alge?

Alge su raznolika skupina fotosintetskih organizama koji se mogu pronaći u različitim staništima, od slatkovodnih i morskih okoliša do tla, pa čak i unutar tijela drugih organizama. Obuhvaćaju širok raspon oblika, od jednostaničnih mikroalgi do velikih višestaničnih morskih algi.

Karakteristike algi

1. Fotosinteza: Alge, poput biljaka, koriste fotosintezu za pretvaranje sunčeve svjetlosti u kemijsku energiju. Sadrže klorofil i druge pigmente koji hvataju svjetlosnu energiju i pretvaraju je u šećere, oslobađajući kisik kao nusprodukt.
2. Stanična struktura: Alge pokazuju različite stanične strukture. Neki su jednostanični, poput klorele i dijatomeja, dok drugi tvore kolonije ili višestanične strukture. Za razliku od viših biljaka, alge nemaju pravo korijenje, stabljike i lišće, ali mogu imati specijalizirane strukture za pričvršćivanje ili uzgon.
3. Staništa i prilagodbe: Alge su vrlo prilagodljive i mogu uspijevati u širokom rasponu okruženja. Obično se nalaze u vodenim staništima, uključujući slatkovodna tijela kao što su jezera i rijeke, kao i morska okruženja poput oceana i koraljnih grebena. Neke su se alge prilagodile ekstremnim uvjetima, kao što su topli izvori ili polarni led.
4. Nutritivna uloga: Alge igraju ključnu ulogu kao primarni proizvođači u vodenim ekosustavima, čineći osnovu hranidbenog lanca. Oni osiguravaju hranu i kisik za razne vodene organizme, uključujući ribe, beskralježnjake i druge organizme koji se hrane algama.

Raznolikost algi

1. Zelene alge (Chlorophyta): Ove alge nalaze se u slatkovodnim sredinama, ali se mogu pojaviti i u morskim i kopnenim staništima. One uključuju jednostanične vrste poput Chlamydomonas kao i višestanične oblike poput Ulve (morske salate).
2. Crvene alge (Rhodophyta): Crvene alge su prvenstveno morske i nalaze se u dubljim vodama. Uključuju vrste kao što su Porphyra (nori) i Corallina (koraljne alge), a poznate su po svojim crvenim pigmentima koji im omogućuju fotosintezu na većim dubinama.
3. Smeđe alge (Phaeophyta): Smeđe alge su pretežno morske i uključuju velike, višestanične vrste kao što su alge i sargassum. Karakteriziraju ih smeđi pigmenti i složene strukture, tvoreći podvodne šume u obalnim područjima.
4. Dijatomeje (Bacillariophyta): Dijatomeje su glavna skupina mikroalgi sa zamršenim stijenkama stanica od silicijevog dioksida. Ima ih u izobilju u slatkovodnim i morskim okolišima i igraju značajnu ulogu u globalnom kruženju ugljika i proizvodnji kisika.

Što su biljke?

Biljke su višestanični, fotosintetski eukariotski organizmi koji pripadaju carstvu Plantae. Karakterizira ih sposobnost proizvodnje vlastite hrane putem fotosinteze, koristeći sunčevu svjetlost, vodu i ugljični dioksid. Biljke pokazuju izuzetnu raznolikost u smislu veličine, oblika, staništa i reproduktivnih strategija.

Karakteristike biljaka

1. Stanična struktura: Biljke imaju složene višestanične strukture sa specijaliziranim tkivima i organima, uključujući korijenje, stabljike, lišće i reproduktivne strukture poput cvijeća. Ta tkiva omogućuju funkcije kao što su unos hranjivih tvari, podrška, transport i reprodukcija.
2. Fotosinteza: Poput algi, biljke koriste fotosintezu za pretvaranje svjetlosne energije u kemijsku energiju u obliku glukoze. Klorofil, zajedno s drugim pigmentima, hvata sunčevu svjetlost, omogućujući biljkama da sintetiziraju vlastite organske spojeve, dok oslobađaju kisik kao nusprodukt.
3. Staništa i prilagodbe: Biljke su se prilagodile različitim kopnenim okruženjima, uključujući šume, travnjake, pustinje i močvare. Razvili su različite prilagodbe kako bi se nosili s izazovima okoliša kao što su suša, ekstremne temperature i dostupnost hranjivih tvari. Te prilagodbe uključuju strukturne značajke poput voštanih kutikula, stomata za izmjenu plinova i specijaliziranih korijenskih sustava.
4. Reprodukcija i životni ciklus: Biljke pokazuju različite reproduktivne strategije, uključujući spolno i nespolno razmnožavanje. Spolno razmnožavanje uključuje proizvodnju sjemena spajanjem muških i ženskih spolnih stanica, dok se nespolno razmnožavanje može dogoditi metodama poput vegetativnog razmnožavanja ili proizvodnje spora. Životni ciklus biljke izmjenjuje se između stadija haploidnog gametofita i stadija diploidnog sporofita, iako se specifični detalji razlikuju među različitim skupinama biljaka.

Raznolikost biljaka

1. cvjetnjače: Kritosjemenjače su najraznovrsnija skupina biljaka i uključuju cvjetnice. Oni proizvode sjemenke unutar plodova i imaju specijalizirane reproduktivne strukture koje se nazivaju cvjetovi. Kritosjemenjače dominiraju mnogim kopnenim ekosustavima i igraju bitnu ulogu u proizvodnji hrane, stabilnosti ekosustava i bioraznolikosti.
2. golosjemenjače: Golosjemenjače su biljke za proizvodnju sjemena koje ne daju cvjetove ili plodove. Umjesto toga, njihove sjemenke su izložene na površini ljuski češera. Četinari, cikasi, ginkosi i gnetofiti primjeri su golosjemenjača, a nalaze se u umjerenim i borealnim šumama.
3. Paprati i saveznici paprati: Paprati su vaskularne biljke koje ne cvjetaju i razmnožavaju se putem spora. Imaju dobro razvijeno korijenje, stabljike i lišće i obično se nalaze u vlažnim sredinama kao što su šume i močvare. Saveznici paprati, uključujući preslice i mahovine, također su dio ove skupine.
4. mahovine: Briofiti su nevaskularne biljke koje nemaju specijalizirana tkiva za provođenje vode i hranjivih tvari. Mahovine, jetrenjače i rožnjaci primjeri su briofita koji se nalaze u vlažnim staništima i igraju važnu ulogu u formiranju tla i kruženju hranjivih tvari.

Glavne razlike između algi i biljaka

• Stanična složenost:
  • Alge su prvenstveno jednostavni, jednostanični ili višestanični organizmi bez specijaliziranih tkiva poput korijena, stabljike i lišća.
  • Biljke su višestanični organizmi sa složenim tkivima i različitim strukturama kao što su korijenje, stabljika i lišće.
• Stanište:
  • Alge su pretežno vodene, iako mogu nastanjivati ​​i kopnene i simbiotske okoliše.
  • Biljke su prvenstveno kopnene, iako se neke vrste mogu prilagoditi vodenim ili poluvodenim staništima.
• Reproduktivne strukture:
  • Alge se razmnožavaju različitim metodama uključujući fragmentaciju, stvaranje spora i spolno razmnožavanje, bez potrebe za posebnim reproduktivnim strukturama.
  • Biljke se razmnožavaju spolno, s dobro definiranim reproduktivnim strukturama kao što su cvjetovi, češeri ili specijalizirani organi za proizvodnju sjemena.
• Fotosintetski pigmenti:
  • Alge posjeduju raznolik raspon fotosintetskih pigmenata, uključujući klorofil, ali mogu sadržavati i dodatne pigmente kao što su fikobilini.
  • Biljke prvenstveno koriste klorofil za fotosintezu, iako mogu sadržavati druge pigmente za specijalizirane funkcije poput pomoćnih pigmenata.
• Ekološke uloge:
  • Alge igraju ključnu ulogu kao primarni proizvođači u vodenim ekosustavima, značajno pridonose proizvodnji kisika i služe kao izvori hrane za razne organizme.
  • Biljke su sastavni dijelovi kopnenih ekosustava, osiguravaju kisik, hranu, stanište i brojne usluge ekosustava bitne za život na Zemlji.

Reference

1. https://www.nature.com/articles/s41477-018-0211-0
2. https://www.nature.com/articles/nrm3064

Zadnje ažuriranje: 02. ožujka 2024