Komunizam protiv fašizma: razlika i usporedba

Komunizam se zalaže za ukidanje privatnog vlasništva i teži besklasnom društvu u kojem se resursi ravnomjerno raspoređuju među građanima, putem državne kontrole. Fašizam, s druge strane, podupire autoritarizam, nacionalizam i nadmoć države nad individualnim slobodama, karakteriziran diktatorskim vodstvom, potiskivanjem neslaganja i ekstremnim militarizmom, dok čuva privatno vlasništvo pod kontrolom države.

Ključni za poneti

1. Komunizam je politička ideologija koja se temelji na načelu kolektivnog vlasništva i kontrole nad sredstvima za proizvodnju. Ujedno, fašizam je ekstremno desna ideologija koja zagovara totalitarnu vlast i stroge društvene hijerarhije.
2. Komunizam nastoji ukloniti klasne razlike, dok fašizam promiče strogu hijerarhiju društvenih klasa.
3. Komunizam promiče jednakost, a fašizam promiče nacionalizam i autoritarizam.

Komunizam protiv fašizma

Komunizam je politička teorija koja zagovara besklasno društvo u kojem zajednica kolektivno posjeduje i kontrolira svu imovinu i resurse. Fašizam je desničarska ideologija koja promiče autoritarnost i nacionalizam, koja ima jaku središnju vladu koju vodi diktator.

Tabela za usporedbu

svojstvo	komunizam	Fašizam
Ekonomski sustav	Državno planirano gospodarstvo koje teži besklasnom društvu i jednakoj raspodjeli bogatstva	Privatno vlasništvo sa snažnom državnom kontrolom i naglaskom na nacionalnoj ekonomskoj samodostatnosti
Društvena klasa	Cilj je eliminirati društvene klase i stvoriti besklasno društvo	Naglašava društvenu hijerarhiju s jakim nacionalnim identitetom i lojalnošću državi
Vlada	Jednostranačka totalitarna država kojom vlada diktator ili mala elitna skupina	Jednostranačka totalitarna država s jakim nacionalističkim ili populističkim vođom
Individualna prava	Podređena potrebama države	Podređena potrebama države i nacionalnog identiteta
Religija	Često državni ateizam, potiskivanje vjere	Mogu varirati, ali ih država može koristiti za promicanje nacionalnog identiteta
vojni	Snažna vojska smatrana je neophodnom za obranu revolucije i širenje komunističkih ideala	Snažna vojska smatrana je simbolom nacionalne moći i alatom za širenje
Međunarodni odnosi	Teži globalnoj komunističkoj revoluciji	Agresivni nacionalizam, imperijalizam i potencijal za rat

Što je komunizam?

Komunizam je društveno-ekonomska i politička ideologija koja se zalaže za uspostavu besklasnog društva u kojem su resursi i sredstva za proizvodnju u zajedničkom vlasništvu i pod kontrolom cijele zajednice, pod upravom centralizirane vlade. Pojavio se kao odgovor na nejednakosti i nepravde koje je donio kapitalizam, s ciljem stvaranja ravnopravnijeg i pravednijeg društva.

Temeljna načela komunizma

1. Ukidanje privatnog vlasništva: Komunizam nastoji eliminirati privatno vlasništvo nad resursima, sredstvima za proizvodnju i bogatstvom. Umjesto toga, sva imovina je u zajedničkom vlasništvu zajednice ili države, čime se osigurava ravnomjerna raspodjela bogatstva među građanima.
2. Besklasno društvo: Komunizam ima za cilj iskorijeniti društvene klase, kao što su buržoazija i proletarijat, ukidanjem razlika među njima. To se postiže ravnomjernom raspodjelom resursa i uklanjanjem ekonomskog iskorištavanja.
3. Centralno planiranje i kontrola: U komunističkom sustavu, gospodarske aktivnosti su centralno planirane i kontrolirane od strane vlade ili upravljačkog tijela koje predstavlja interese radničke klase. To osigurava da je proizvodnja usmjerena na zadovoljenje potreba društva, a ne na profit.
4. Zajednička dobrobit: Komunizam daje prednost kolektivnoj dobrobiti društva nad individualnim interesima. Osnovne potrebe poput hrane, stanovanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja zajamčene su svim građanima, bez obzira na njihov socioekonomski status.
5. Internacionalizam: Komunizam se zalaže za međunarodnu solidarnost među radničkom klasom i eventualno ukidanje nacionalnih granica. Zamišlja globalno komunističko društvo bez imperijalizma, izrabljivanja i ratova.
6. Prijelaz u komunizam: Prema marksističkoj teoriji, komunizam je završna faza društvenog razvoja nakon socijalizma. Ova tranzicija uključuje uspostavu diktature proletarijata, gdje radnička klasa drži političku moć, što na kraju dovodi do odumiranja države i pojave potpuno komunističkog društva.

Što je fašizam?

Fašizam je krajnje desna društveno-politička ideologija koju karakteriziraju autoritarnost, nacionalizam i totalitarizam. Pojavio se u Europi početkom 20. stoljeća kao odgovor na društvene, ekonomske i političke preokrete nakon Prvog svjetskog rata. Fašizam veliča naciju ili rasu iznad pojedinca, zalažući se za jaku centraliziranu vladu koju vodi diktator i koju karakterizira suzbijanje neslaganja, militarizma i promicanje ultranacionalizma.

Temeljna načela fašizma

1. Autoritarno vodstvo: Fašizam naglašava autoritet jednog vođe ili diktatora koji ima apsolutnu vlast nad državom i njezinim građanima. Ovaj vođa je prikazan kao utjelovljenje volje nacije ili "naroda" i dodijeljena mu je značajna kontrola nad vladinim institucijama, medijima i vojskom.
2. Nacionalizam: Fašizam promiče ekstremni oblik nacionalizma, uzdižući naciju ili rasu iznad svega. Naglašava superiornost nacije i nastoji ujediniti svoje ljude pod zajedničkim identitetom, koji karakteriziraju simboli, rituali i propaganda koja veliča povijest, kulturu i postignuća nacije.
3. Totalitarizam: Fašistički režimi traže potpunu kontrolu nad svim aspektima društva, uključujući političke, ekonomske, društvene i kulturne sfere. Cenzurom, propagandom, nadzorom i primjenom sile suzbijaju se neslaganja i protivljenje, s ciljem osiguravanja apsolutne lojalnosti državi i njezinoj ideologiji.
4. Militarizam: Fašizam veliča rat i militarističke vrijednosti, promatrajući sukob kao prirodno i nužno sredstvo za utvrđivanje nacionalne dominacije i postizanje teritorijalne ekspanzije. Vojna snaga i osvajanje ključni su za fašističku ideologiju, s vojskom koja igra istaknutu ulogu u oblikovanju domaće i vanjske politike.
5. Antidemokratski: Fašizam odbacuje liberalne demokratske vrijednosti i institucije, smatrajući ih slabima i neučinkovitima. Umjesto toga, zalaže se za ukidanje demokracije u korist jednostranačke države ili autoritarnog režima, gdje su prava i slobode pojedinca podređeni interesima države i njezinog vođe.
6. Društvena hijerarhija: Fašizam promovira hijerarhijski društveni poredak temeljen na predodžbama o rasi, etničkoj pripadnosti ili klasi, pri čemu se određene skupine smatraju superiornima, a druge inferiornima. Diskriminacija, progon i nasilje nad marginaliziranim ili manjinskim skupinama česti su jer fašistička ideologija nastoji pročistiti i ojačati nacionalnu ili rasnu zajednicu.

Glavne razlike između komunizma i fašizma

• Ekonomska ideologija:
  • Komunizam se zalaže za ukidanje privatnog vlasništva i kolektivnog vlasništva nad resursima i sredstvima za proizvodnju.
  • Fašizam dopušta privatno vlasništvo, ali pod strogom kontrolom države, čuvajući oblik kapitalizma.
• Društvena organizacija:
  • Komunizam teži besklasnom društvu u kojem su resursi ravnomjerno raspoređeni među građanima, dajući prioritet kolektivnom blagostanju.
  • Fašizam promiče hijerarhijski društveni poredak temeljen na pojmovima nacionalnosti, rase ili etničke pripadnosti, što dovodi do diskriminacije i progona manjinskih skupina.
• Uloga vlade:
  • Komunizam zagovara centraliziranu vladu koja kontrolira gospodarske aktivnosti, socijalnu politiku i raspodjelu resursa.
  • Fašizam podržava autoritarnu vladu koju vodi jedan vođa, koji ima apsolutnu moć nad svim aspektima društva, uključujući političke, ekonomske i kulturne sfere.
• Pristup pravima pojedinca:
  • Komunizam daje prednost kolektivnim pravima nad individualnim pravima, s ciljem osiguravanja jednakosti i socijalne pravde za sve građane.
  • Fašizam guši prava i slobode pojedinca u korist državnih interesa, cenzurom, nadzorom i progonom neistomišljenika.
• Internacionalizam protiv nacionalizma:
  • Komunizam se zalaže za međunarodnu solidarnost među radničkom klasom i predviđa svijet bez nacionalnih granica.
  • Fašizam promiče ultra-nacionalizam, veličanje nacije ili rase iznad svega i zagovaranje ekspanzionizma i militarizma.

Reference

1. https://psycnet.apa.org/record/1940-05625-001

Zadnje ažuriranje: 02. ožujka 2024