Kroz povijest su postojale mnoge ideologije vladajuće stranke ili režima vladanja državom. Fašizam i totalitarizam također su različite ideologije za vladanje državom.
Imaju mnogo razlika u planiranju, procesu i ideologijama. Evo nekih razlika među njima, koje pokazuju različite metode vladanja u prošlosti.
Ključni za poneti
- Fašizam je krajnje desna politička ideologija koja naglašava nacionalizam, diktatorsku moć i centraliziranu vladu. Istovremeno, totalitarizam je širi pojam koji obuhvaća svaki politički sustav u kojem država ima potpunu kontrolu nad svim aspektima društva.
- Fašistički režimi daju prednost rasnoj ili etničkoj superiornosti i suzbijaju neslaganje, dok se totalitarni režimi usredotočuju na kontrolu svakog aspekta života građana, uključujući ideologiju, ekonomiju i društvene interakcije.
- Oba sustava dijele sličnosti, poput autoritarne vladavine i gušenja individualnih sloboda, ali fašizam podrazumijeva agresivniju vanjsku politiku i ekspanzionističke ciljeve.
Ideologije fašizma protiv totalitarizma i njihove primjene
Fašizam karakterizira usmjerenost na nacionalno jedinstvo, autoritarnost i odbacivanje liberalizma i demokracije. Totalitarizam je politički sustav u kojem država ima potpunu kontrolu nad svim aspektima društva i pojedinca te nastoji nametnuti potpuni konformizam.
Fašističke vlade uvijek su davale prednost narodnoj rasi i željele su da cijela nacija pripada samo jednoj rasi koja bi bila na začelju nadmoćnije sile.
Vjerovali su da će svi ljudi koji pripadaju istoj rasi slijediti ista pravila imati više jedinstva, a nacija će biti puno jača.
Totalitarizam je za vladanje uglavnom ovisio o vladinoj i vojnoj moći. Ovo je također bio diktatorski oblik vladavine.
Postoje vrlo stroga pravila za građane. Neki dijelovi Europe još uvijek imaju ovaj oblik vlasti.
Nemaju potrebu širiti svoje granice. Ali građani su dužni slijediti pravila i propise vlade.
Tabela za usporedbu
| Parametri usporedbe | Ideologije fašizma i njihove primjene | Ideologije totalitarizma i njihove primjene |
|---|---|---|
| Ideologija | Uglavnom se fokusiraju na naciju ili društvo i smatraju interes pojedinca manje važnim od interesa nacije. | Imaju ideologiju kojom kontroliraju društvo jer ga smatraju korumpiranim, a pojedinac nema slobodu. |
| Tehnika vladanja | Uglavnom ovise o svojim tajnim policijskim snagama | Oni ovise o vladi i vojnoj moći za vladanje |
| Vlast | Imaju izvršnu vlast | Imaju punu vlast |
| Granice | Imaju ideologiju kojom šire svoje granice | Oni nemaju nikakvu ideologiju za širenje svojih pokrajina. |
| Važni sektori | Važnije je bilo vojno planiranje | Vojno, kao i gospodarsko planiranje bilo je jednako važno |
Što su fašističke ideologije i njihove primjene?
Fašistička stranka razvijena je krajem 19. stoljeća. Ova politička stranka postojala je u mnogim europskim zemljama, uključujući Italiju, Njemačku itd.
Uglavnom se fokusiraju na naciju ili društvo i smatraju interes pojedinca manje važnim od interesa nacije. Čelnicima ove stranke uvijek je nacija najvažnija.
Sklone su povećavanju i širenju granica zemlje dogovarajući se s drugim zemljama. Postojala su stroga pravila i propisi za građane.
U okviru ove presude razmatrana je i Hitlerova vladavina propaganda. Vojska i policija dobile su glavne snage i moć.
To je diktatorski oblik vlasti koji je vođen policijskim i vojnim snagama.
Fašističke vlade uvijek su davale prednost narodnoj rasi i željele su da cijela nacija pripada samo jednoj rasi koja bi bila na začelju nadmoćnije sile.
Vjerovali su da će svi ljudi koji pripadaju istoj rasi slijediti ista pravila imati više jedinstva, a nacija će biti puno jača.
Oni su rasu smatrali prioritetom s individualne razine. Također su dali prioritet vojnom planiranju kao važnijem od gospodarstva nacije.
Vojna moć je uvijek u pitanju, a imala je potrebu to povećati. Nisu vodili računa o gospodarskom sektoru nacije, koji je također jednako važan za neovisnu i jaku državu.
Što su ideologije totalitarizma i njihove primjene?
Imaju ideologiju kojom kontroliraju društvo jer ga smatraju korumpiranim, a osoba nema slobodu. Ideologija totalitarizma trebala je okupiti cjelokupnu autoritetnu moć nacije.
Oni teže kontrolirati život građana, kao i sektore državnih tijela u cjelini.
Svoju vladavinu uglavnom su ovisili o vladinoj i vojnoj moći. Ovo je također bio diktatorski oblik vladavine.
Postoje vrlo stroga pravila za građane. Neki dijelovi Europe još uvijek imaju ovaj oblik vlasti.
Nemaju potrebu širiti svoje granice. Ali građani su dužni slijediti pravila i propise vlade.
Za njih je država najvažniji čimbenik, a živote ljudi smatraju zanemarivim. Promatranje pučkog života vlast je također smatrala nacionalističkim radom.
Postoje ograničenja u svakom životu građana. Počevši od frizura ljudi preko odjeće do TV kanala u zemlji, sve je popravljeno
tamo ljudi mogu birati samo između opcija koje daje vlada.
Imaju ideologiju da sve treba biti unutar države i samo za državu.
Glavne razlike između ideologija fašizma i totalitarizma i njihove primjene
- Fašizam uglavnom se fokusira na naciju ili društvo i smatra interes pojedinca manje važnim od interesa nacije. Nasuprot tome totalitarizam ima ideologiju za kontrolu društva jer ga smatraju korumpiranim i osoba nema slobodu.
- Fašizam najviše ovisi o njihovim tajnim policijskim snagama. S druge strane totalitarizam ovisi o vladi i vojnoj moći za vladanje.
- Fašizam ima izvršnu vlast; s druge strane totalitarizam ima punu vlast.
- Za fašistički režim bilo je važnije vojno planiranje, ali u usporedbi s tim, za totalitarizam je jednako važno i vojno i gospodarsko planiranje.
- Fašizam ima ideologiju kojom širi svoje granice, ali nasuprot tome totalitarizam nema nikakvu ideologiju za širenje svojih pokrajina.
- https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=iwK_OXwxt-EC&oi=fnd&pg=PR11&dq=fascism&ots=v4InEBEsKg&sig=PyMAotDoS4XJeFPJ7yIn7L_tj4I
- https://muse.jhu.edu/book/13363
Zadnje ažuriranje: 13. srpnja 2023
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Emma Smith je magistrirala engleski jezik na koledžu Irvine Valley. Novinarka je od 2002. godine, piše članke o engleskom jeziku, sportu i pravu. Pročitajte više o meni na njoj bio stranica.
Obrazloženje članka o fašizmu i totalitarizmu je jasno. Uključujući kako su te ideologije nastale i zajedničke aspekte daju sveobuhvatno razumijevanje tih političkih sustava.
Post daje jasnu i opsežnu analizu razlika između fašizma i totalitarizma. Rasprava o sličnostima i razlikama dobro je strukturirana.
U članku se daje informativno objašnjenje fašizma i totalitarizma. Korištenje konkretnih primjera pomaže čitateljima razumjeti razlike između dviju ideologija.
Smiješan! Ovo svakako objašnjava razlike između fašizma i totalitarizma i kako je svaka ideologija utjecala na političke i društvene pokrete.
Post donosi zanimljivu usporedbu fašizma i totalitarizma, dviju autoritarnih ideologija. Slažem se s nijansama istaknutim unutar svake ideologije i cijenim fokus na razlike među njima.
Zahvalan sam na jasnoj usporedbi dviju ideologija. Također bih volio znati posljedice ovih teorija na društvo.
Da, post je mogao raspravljati o posljedicama ideologija na društvo.
Što kažete na raspravu o utjecaju ovih dviju ideologija na kulturu i umjetnost?
Post je uistinu informativan. Međutim, želio bih znati što autor posta misli o ovim problemima.
Čini se da je predstavljena perspektiva ograničena na europske primjere ovih ideologija. Moglo bi biti zanimljivo uključiti primjere iz drugih regija svijeta.
Post je ponudio duboki uvid u ove dvije ideologije. Želio bih znati preporuke autora za trenutno vrijeme.
Post je pokazao holistički pogled na to dvoje. Volio bih imati primjere i iz drugih vremenskih razdoblja.
Zanimljiv članak. Nisam znao razlike tih autoritarnih ideologija. Uvijek je dobro razumjeti povijest kako bismo spriječili te ideologije da steknu moć u sadašnjosti.
Odgovor je dao temeljitu usporedbu fašizma i totalitarizma. Rasprava o posljedicama svake ideologije na društvo bila bi vrijedan dodatak.