DoS vs DDoS: razlika i usporedba

Napad uskraćivanjem usluge (DoS) zlonamjeran je pokušaj ometanja normalnog funkcioniranja ciljanog poslužitelja, mreže ili web-mjesta preplavljivanjem bujicom nelegitimnog prometa iz jednog izvora. Nasuprot tome, napad distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS) uključuje više izvora koji se koordiniraju kako bi preplavili cilj, pojačavajući njegov utjecaj i otežavajući ga ublažavanje.

Ključni za poneti

1. DoS (Denial of Service) napadi uključuju preopterećenje ciljnog sustava ili mreže prekomjernim prometom ili zahtjevima, čineći ih neupotrebljivima; DDoS (Distributed Denial of Service) napadi koriste više povezanih uređaja za pokretanje koordiniranog napada na cilj.
2. DoS napadi potječu iz jednog izvora; DDoS napadi koriste mrežu kompromitiranih uređaja, botnet, kako bi pojačali napad.
3. I DoS i DDoS napadi ometaju mrežne usluge i mogu uzrokovati značajnu štetu poduzećima. Ipak, DDoS napadi su snažniji i teže ih je ublažiti zbog svoje distribuirane prirode.

DoS protiv DDoS-a

DoS (Denial of Service) napad je kibernetički napad u kojem počinitelj nastoji učiniti stroj ili mrežni resurs nedostupnim prekidanjem usluga glavnog računala spojenog na internet. DDoS (Distributed Denial of Service) napad dolazi iz višestrukih koordiniranih izvora, što otežava njegovo zaustavljanje.

DoS i DDoS su zlonamjerni napadi na web stranicu od strane neetičnih hakera. Iako se smatraju istima, imaju značajne razlike.

DoS je kibernetički napad koji ometa vezu s web stranicom korištenjem zaraženog softvera. Ovaj softver blokira dolazni promet na stranicu i čini je nedostupnom.

DDoS je opasan kibernetički napad u kojem haker mobilizira nekoliko računala kako bi spriječio vezu s web-stranicom. Web-mjesto se potom ruši pod tako neviđenim opterećenjem veze.

---

 

Tabela za usporedbu

svojstvo	DoS (Denial-of-Service)	DDoS (distribuirano uskraćivanje usluge)
Izvor napadača	Jedan napadač bombardira metu zahtjevima	Više kompromitiranih računala (botnet) preplavljuju metu
Složenost	Lakše za pokretanje, zahtijeva manje tehničke stručnosti	Složeniji za orkestriranje, često uključuje botnete
Skala	Manji utjecaj, utječe na pojedinačni poslužitelj ili uslugu	Veći utjecaj može osakatiti cijele mreže

---

 

Što je DoS?

Napad uskraćivanjem usluge (DoS):

Napad uskraćivanjem usluge (DoS) vrsta je kibernetičkog napada čiji je cilj ometanje normalnog funkcioniranja ciljanog poslužitelja, mreže ili usluge preplavljivanjem bujicom nelegitimnog prometa. Ova poplava prometa troši ciljne resurse, poput propusnosti, procesorske snage ili memorije, čineći ga nesposobnim odgovoriti na legitimne zahtjeve korisnika. DoS napadi mogu imati teške posljedice, uključujući zastoje, financijske gubitke i štetu ugledu ciljanog entiteta.

Kako funkcioniraju DoS napadi:

1. Iscrpljenost resursa:
   • U DoS napadu, napadač iskorištava ranjivosti u ciljnom sustavu ili mrežnoj infrastrukturi kako bi iscrpio svoje resurse.
   • Slanjem velike količine zahtjeva ili prometa prema meti, napadač ima za cilj potrošiti svu dostupnu propusnost, procesorsku snagu ili memoriju, čime sprječava legitimne korisnike da pristupe usluzi.
2. Vrste DoS napada:
   • Napadi mrežnog sloja: Ovi napadi ciljaju mrežnu infrastrukturu, poput usmjerivača i poslužitelja, preplavljujući ih prekomjernim prometom. Primjeri uključuju napade SYN Flood, UDP Flood i ICMP Flood.
   • Napadi sloja aplikacije: Ovi napadi ciljaju aplikacijski sloj OSI modela, iskorištavajući ranjivosti web poslužitelja, baza podataka ili specifičnih aplikacija. Primjeri uključuju napade HTTP Flood, Slowloris i DNS Amplification.

Motivacija iza DoS napada:

1. Financijska dobit:
   • Neki napadači pokreću DoS napade s ciljem iznuđivanja novca od žrtve. Mogu zaprijetiti da će nastaviti s napadom ako se ne plati otkupnina, često u kriptovaluti.
2. Haktivizam:
   • Haktivističke skupine ili pojedinci mogu pokrenuti DoS napade kako bi protestirali protiv određene organizacije, vlade ili ideologije. Ti su napadi često motivirani političkim ili društvenim razlozima.
3. Konkurentska prednost:
   • Konkurenti ili protivnici mogu pokrenuti DoS napade na tvrtku ili konkurenciju kako bi stekli konkurentsku prednost ili poremetili njihovo poslovanje.
4. Osveta ili zloba:
   • Pojedinci s osobnim osvetama ili pritužbama protiv određene organizacije ili pojedinca mogu izvesti DoS napade kao oblik osvete ili kako bi nanijeli štetu.

Ublažavanje DoS napada:

1. Filtriranje prometa i ograničenje brzine:
   • Implementacija mehanizama za filtriranje prometa i politika ograničavanja brzine može pomoći u prepoznavanju i ublažavanju nelegitimnog prometa tijekom DoS napada.
2. Balansiranje opterećenja:
   • Distribucija dolaznog prometa na više poslužitelja pomoću tehnika balansiranja opterećenja može spriječiti preopterećenje bilo kojeg pojedinačnog poslužitelja, smanjujući utjecaj DoS napada.
3. Sustavi za otkrivanje i prevenciju upada (IDPS):
   • Uvođenje IDPS rješenja može pomoći u otkrivanju i blokiranju sumnjivih obrazaca prometa povezanih s DoS napadima u stvarnom vremenu.
4. Mreže za isporuku sadržaja (CDN):
   • Iskorištavanje CDN-ova može pomoći u geografskoj distribuciji sadržaja i apsorbiranju viška prometa, ublažavajući utjecaj DoS napada na izvorni poslužitelj.

 

Što je DDoS?

Distribuirani napad uskraćivanja usluge (DDoS):

Distributed Denial of Service (DDoS) napad je sofisticirani oblik kibernetičkog napada čiji je cilj ometanje dostupnosti mrežnih usluga ili resursa preplavljivanjem cilja poplavom zlonamjernog prometa iz više izvora. Za razliku od tradicionalnih DoS napada, DDoS napadi uključuju koordinaciju između brojnih kompromitiranih uređaja ili sustava, što ih čini zahtjevnijim za ublažavanje i često rezultira značajnijom štetom.

Kako funkcioniraju DDoS napadi:

1. Formiranje botneta:
   • Napadači obično stvaraju botnet, koji je mreža kompromitiranih uređaja ili sustava, koji se često nazivaju "botovi" ili "zombiji".
   • Ovi ugroženi uređaji, koji mogu uključivati ​​računala, poslužitelje, IoT uređaje, pa čak i pametne telefone, zaraženi su zlonamjernim softverom koji napadačima omogućuje daljinsku kontrolu.
2. Koordinirani napad:
   • Nakon što se botnet uspostavi, napadač naređuje kompromitiranim uređajima da istovremeno pošalju bujicu prometa ili zahtjeva meti.
   • Ovaj koordinirani napad nadmašuje ciljne resurse, kao što su propusnost, kapacitet poslužitelja ili mrežna infrastruktura, čineći ga nesposobnim za obradu legitimnih korisničkih zahtjeva.

Vrste DDoS napada:

1. Volumetrijski napadi:
   • Ovi napadi preplavljuju cilj golemom količinom prometa, trošeći svu raspoloživu propusnost i resurse. Primjeri uključuju napade UDP Flood, ICMP Flood i DNS Amplification napade.
2. Napadi na protokol:
   • Napadi na protokole iskorištavaju ranjivosti u mrežnim protokolima ili uslugama, uzrokujući da ciljni sustavi ne reagiraju. Primjeri uključuju napade SYN Flood i Ping of Death.
3. Napadi sloja aplikacije:
   • Napadi na aplikacijskom sloju ciljaju određene aplikacije ili usluge, iskorištavajući ranjivosti u web poslužiteljima, bazama podataka ili API-jima. Primjeri uključuju napade HTTP Flood, Slowloris i Application Layer (Layer 7).

Motivacija iza DDoS napada:

1. Iznuđivanje:
   • Napadači mogu pokrenuti DDoS napade s namjerom iznuđivanja novca od žrtve, često prijetnjom da će nastaviti s napadom ako se ne plati otkupnina.
2. Haktivizam:
   • Haktivističke skupine ili pojedinci mogu provoditi DDoS napade u znak protesta protiv organizacija, vlada ili ideologija, s ciljem ometanja njihovih operacija ili širenja poruke.
3. Konkurentska prednost:
   • Konkurenti ili protivnici mogu upotrijebiti DDoS napade protiv rivala kako bi stekli konkurentsku prednost, poremetili njihove usluge ili ocrnili njihov ugled.
4. Cyber ​​ratovanje:
   • Nacionalne države ili skupine koje sponzorira država mogu koristiti DDoS napade kao oblik kibernetičkog ratovanja za prekid kritične infrastrukture, vladinih usluga ili komunikacijskih mreža protivnika.

Ublažavanje DDoS napada:

1. Čišćenje prometa:
   • Korištenje specijaliziranih usluga ili uređaja za ublažavanje DDoS-a koji mogu identificirati i filtrirati zlonamjerni promet prije nego što dosegne ciljnu infrastrukturu.
2. Otkrivanje anomalije:
   • Uvođenje sustava za otkrivanje anomalija koji mogu otkriti abnormalne obrasce prometa koji ukazuju na DDoS napad i automatski pokrenuti mjere ublažavanja.
3. Redundancija mreže:
   • Implementacija redundantnosti mreže i mehanizama za preokret u slučaju kvara za distribuciju i ublažavanje utjecaja DDoS napada na više poslužitelja ili podatkovnih centara.
4. Ograničenje brzine i kontrola pristupa:
   • Implementacija pravila ograničavanja brzine i kontrola pristupa kako bi se ograničio broj zahtjeva ili veza s pojedinačnih IP adresa, pomažući u ublažavanju utjecaja DDoS napada.

---

Glavne razlike između DoS-a i DDoS-a

Glavne razlike između DoS (Denial of Service) i DDoS (Distributed Denial of Service) napada mogu se sažeti kako slijedi:

1. Jedan izvor naspram više izvora:
   • U DoS napadu zlonamjerni promet koji cilja sustav potječe iz jednog izvora, obično jednog računala ili poslužitelja kojim upravlja napadač.
   • Nasuprot tome, DDoS napad uključuje višestruke koordinirane izvore za preplavljivanje cilja zlonamjernim prometom. Ti su izvori često kompromitirani uređaji koji tvore botnet, kojim napadač upravlja daljinski.
2. Opseg napada:
   • DoS napadi ograničenog su opsega i oslanjaju se na resurse jednog uređaja kojim napadač upravlja kako bi nadjačali cilj.
   • DDoS napadi su snažniji i mogu generirati puno veći obujam prometa iskorištavanjem kombiniranih resursa više kompromitiranih uređaja na koordiniran način.
3. Složenost otkrivanja i ublažavanja:
   • Otkrivanje i ublažavanje DoS napada relativno je jednostavno budući da napad potječe iz jednog izvora, što olakšava prepoznavanje i blokiranje.
   • DDoS napade teže je otkriti i ublažiti zbog distribuirane prirode prometa napada. Prepoznavanje i blokiranje brojnih izvora zlonamjernog prometa zahtijeva specijalizirane alate i tehnike, kao što su čišćenje prometa i otkrivanje anomalija.
4. Učinkovitost i učinak:
   • Iako DoS napadi mogu poremetiti dostupnost ciljanih usluga, njihov je učinak općenito ograničen u usporedbi s DDoS napadima.
   • DDoS napadi su učinkovitiji u izazivanju značajnih poremećaja jer mogu nadjačati čak i robusnu mrežnu infrastrukturu i rezultirati produljenim prekidima rada, financijskim gubicima i štetom za ugled.
5. Motivacije i namjere:
   • DoS napadi mogu se izvesti iz različitih razloga, uključujući financijsku dobit, haktivizam ili osobnu osvetu.
   • DDoS napadi često se koriste za značajnije ciljeve, kao što su iznuda, konkurentska prednost, haktivizam ili čak kibernetičko ratovanje od strane nacionalnih država.

Reference

1. https://arxiv.org/pdf/1208.0952
2. https://computerresearch.org/index.php/computer/article/view/1081

Zadnje ažuriranje: 06. ožujka 2024