Vjeruje se da su i Jung i Freud razvili teorije, ali se ne slažu s nekim stvarima. Stoga možemo reći da se Jungova i Freudova teorija malo razlikuju.
Ključni za poneti
- Različiti pogledi na nesvjesno: Freud je vjerovao u postojanje osobnog nesvjesnog, dok je Jung proširio koncept na kolektivno nesvjesno koje dijele svi ljudi.
- Neslaganje oko seksualnosti: Freud je seksualne želje smatrao primarnom pokretačkom snagom u ljudskom ponašanju, dok ih je Jung vidio kao samo jedan aspekt psihe osobe.
- Različiti terapijski pristupi: Freudova psihoanaliza naglašavala je važnost iskustava ranog djetinjstva, dok se Jungova analitička psihologija usredotočila na individuaciju i samoostvarenje.
Jung protiv Freuda
Jung je predstavio teoriju vezanu uz ljudsku psihu. Prema Jungovoj teoriji, postoje dvije posljedice koje su osobne i kolektivne. Jung se bavi psihologijom dva dana u tjednu. Freud je predstavio istu teoriju, ali s različitim perspektivama. Prema Freudovoj teoriji, postoje tri strukturne razine psihologije, a to su svjesna, predsvjesna i nesvjesna. Freud se redovito bavi psihologijom.
Carl Jung je priznat kao jedan od najutjecajnijih psihijatara do danas. Ime Jung se izgovara kao mlad, a Jungijan se izgovara kao mlad. Jung je započeo svoju karijeru kao sljedbenik Sigmunda Freuda, ali su imali različite ideje.
Bio je prvi stručnjak koji je dao analitički psihologija istražiti religijsku prirodu iza ljudske psihologije. Sigmund Freud utemeljio je psihodinamski pristup psihologiji, promatrajući neosjetljive nagone kako bi objasnio ljudsko ponašanje.
Freudove teorije objašnjavaju da je ljudski um odgovoran i za svjesne i za nesvjesne odluke koje ljudi donose na temelju psiholoških nagona.
Tabela za usporedbu
| Parametri usporedbe | Jung | Frojd |
|---|---|---|
| Shvatite znanost | Jung je vjerovao u religiju, duhovne i kulturne ideje. | Freud je nekada smatrao da je psihologija empirijska znanost. |
| Religija i duhovnost | Jung ima pozitivan utjecaj na religiju. Njegove teorije govore da religija igra ključnu ulogu u individualnom razvoju. | Freud je odbacio ideju religije i duhovnosti. Vjeruje da bi religija trebala biti odvojena od istraživanja i psihologije. |
| Bavljenje psihologijom | Jung je vježbao dvaput tjedno. | Freud je redovito vježbao. Svojog pacijenta posjećuje šest puta tjedno. |
| Interakcija | Jung je prije vjerovao u kontakt licem u lice s pacijentom. | Freud vjeruje da će pacijentima biti ugodnije dijeliti emocije ako su okrenuti od psihologa i udobno leže. |
| San tumačenje | Jung je vjerovao da snovi mogu odražavati mnoge različite aspekte ljudskog života. | Freud je vjerovao da snovi mogu manifestirati najdublju ljudsku želju. |
| Teorija svjesnog uma | Jung vjeruje da svjesni um konstruktivno djeluje na naše emocije. | Freud vjeruje da svjesni um aktivno uništava naše emocije. |
| Teorija nesvjesnog uma | Jung vjeruje da naše proživljene emocije utječu na nesvjesni um. | Freud vjeruje da nesvjesni um pokreću agresija i seks. |
Što je Jungova teorija?
Jung je odbacio Freudove ideje; njegova teorija govori da je nesvjesni um pod utjecajem budućih težnji osobe i proživljenog isteka. Odbacio je Freudovu teoriju uvodeći ideju kolektivne svijesti.
Jung govori ljudskom ponašanju da istraži osjećaj povezanosti koji osjećamo s našim postupcima i emocijama. Na njegovu ideju uglavnom je utjecalo njegovo opsežno poznavanje filozofija, religija i mitologija. Prema Jangu, četiri osobnosti su razmišljanje, prosuđivanje, osjet i introvertiranost.
Što je Freudova teorija?
Freud govori o nesvjesnom umu i njegovoj vezi s našim uznemirujućim sjećanjima, iskonskim ljudskim nagonima, agresijom, seksom i potisnutim mislima.
Freudova teorija opisuje da se psihološki razvoj kod djeteta odvija u pet psiholoških faza, analnoj, oralnoj, genitalnoj, falusnoj i latenciji, poznatih kao psihoseksualne faze, budući da sve faze predstavljaju fiksaciju libida na svakom drugom području ljudskog tijela.
Prema svojoj teoriji, on kaže da je ljudska psiha podijeljena na ego, superego i id. Nadalje kaže da je povezan s našim nesvjesnim umom, a ego je povezan s našim svjesnim umom.
Konačno, superego posreduje u ljudskom ponašanju balansirajući ego i id impulse. Međutim, Freud je uglavnom poznat po teoretiziranju Edipovog kompleksa.
Glavne razlike između Junga i Freuda
- Jungove i Freudove teorije tiču se ljudskog svjesnog i nesvjesnog uma.
- Jung je vjerovao u religiju, duhovne i kulturne ideje. S druge strane, Freud je vjerovao da je psihologija empirijska znanost.
- Jung ima pozitivan utjecaj na religiju. Njegove teorije govore da religija igra ključnu ulogu u individualnom razvoju. S druge strane, Freud je odbacio ideju religije i duhovnosti. Vjeruje da bi religija trebala biti odvojena od istraživanja i psihologije.
- Jung je vježbao dvaput tjedno. S druge strane, Freud je redovito vježbao. Svojog pacijenta posjećuje šest puta tjedno.
- Jung je prije vjerovao u kontakt licem u lice s pacijentom. S druge strane, Freud vjeruje da će pacijentima biti ugodnije dijeliti emocije ako su okrenuti od psiholog i udobno ležeći.
- Jung je vjerovao da snovi mogu odražavati mnoge različite aspekte ljudskog života. S druge strane, Freud je vjerovao da snovi mogu biti manifestacija najdublje ljudske želje.
- I Jungova i Freudova teorija potiskivale su ljudske emocije koje utječu na ponašanje.
- Jung vjeruje da svjesni um konstruktivno djeluje na naše emocije. S druge strane, Freud vjeruje da svjesni um aktivno uništava naše emocije.
- Jung vjeruje da naše proživljene emocije utječu na nesvjesni um. S druge strane, Freud vjeruje da nesvjesni um pokreću agresija i seks.
Zadnje ažuriranje: 24. studenog 2023
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Emma Smith je magistrirala engleski jezik na koledžu Irvine Valley. Novinarka je od 2002. godine, piše članke o engleskom jeziku, sportu i pravu. Pročitajte više o meni na njoj bio stranica.
Suprotstavljene perspektive Junga i Freuda u njihovim teorijama nesvjesnog uma i religijskog utjecaja naglašavaju raznoliku prirodu psihologije. Njihova razlika služi kao neprocjenjiv izvor znanstvenih istraživanja i rasprava.
Doista, razlike između njihovih teorija nude bogatu tapiseriju za znanstveno istraživanje, pridonoseći nijansiranom i ekspanzivnom razumijevanju psihološke teorije.
Dihotomija u njihovim teorijama utire put sveobuhvatnoj znanstvenoj analizi i raspravi, produbljujući slojevitu složenost psihološke misli.
Jungova teorija kolektivnog nesvjesnog i značaj koji pridaje religiji predstavljaju zanimljivu alternativu Freudovom više empirijskom pristupu. Razlike u njihovim praksama i metodama svakako potiču na razmišljanje.
Intrigantno je analizirati kontrast između njihovih praksi, budući da naglašava različite načine na koje se psihologiji može pristupiti.
Značajne razlike između Jungovih i Freudovih teorija nude dragocjene uvide u razvojnu prirodu psihološke misli i različite perspektive unutar polja.
Različita gledišta između Junga i Freuda u vezi s teorijama svjesnog i nesvjesnog uma naglašavaju bogatstvo psihološke misli. Njihov kontrast pruža uvjerljivu leću kroz koju se istražuju složenosti ljudske psihe.
Bez sumnje, razlike u njihovim teorijama nude zadivljujući put za istraživanje nijansiranih aspekata psihološke teorije, pridonoseći dubini i širini polja.
Njihova razlika obogaćuje krajolik psihologije i potiče obogaćujući diskurs o složenosti i višestranoj prirodi ljudskog uma.
Freudove i Jungove teorije uvelike se razlikuju u pristupu nesvjesnom i načinu na koji ono utječe na ljudsko ponašanje. Fascinantno je vidjeti kako dvije istaknute osobe u psihologiji mogu imati tako različite stavove.
Apsolutno, razlike u njihovim pristupima naglašavaju složenost ljudske psihologije i mnoštvo perspektiva koje postoje unutar tog područja.
Istraživanje razlika u Jungovim i Freudovim teorijama daje uvjerljiv uvid u različite teorijske prednosti unutar psihologije. Njihova suprotna gledišta nude plodno tlo za akademski diskurs i intelektualna istraživanja.
Značajan kontrast u njihovim teorijama daje bogatu osnovu za kontinuirano znanstveno istraživanje i raspravu, proširujući dubinu psihološkog istraživanja.
Apsolutno, razlika između Junga i Freuda otvara mnoštvo mogućnosti za istraživačko akademsko istraživanje, obogaćujući diskurs o višestranoj prirodi psihološke teorije.
Razlike između Jungovih i Freudovih teorija prilično su znatne, posebice kada je riječ o njihovim razmišljanjima o nesvjesnom umu i religiji. Jungovo naglašavanje kolektivnog nesvjesnog i uloge religije u razvoju nudi jedinstvenu perspektivu.
Slažem se, razlika između njihovih pogleda na ove aspekte psihologije prilično je značajna i zahtijeva daljnje ispitivanje.
Kontradikcija između Jungovih i Freudovih teorija prilično je duboka, posebice u njihovim vjerovanjima o svijesti, religiji i praksi psihologije. Njihovi različiti pogledi zasigurno su pridonijeli bogatstvu psiholoških istraživanja.
Doista, dihotomija između njihovih pogleda potaknula je obilje znanstvenih rasprava i istraživanja, obogativši polje psihologije.
Razlika između Jungovih i Freudovih teorija prikazuje obogaćujuću složenost psihološke misli, pozivajući na snažnu raspravu i istraživanje dimenzija koje se razvijaju unutar polja.
Doista, suprotna gledišta ovih utjecajnih osoba u psihologiji nude neprocjenjivu leću kroz koju se može pomno proučiti i razumjeti raznoliku prirodu psihološke teorije.
Jungova i Freudova teorija predstavljaju izrazito različita gledišta, posebice u svojim pristupima tumačenju snova i nesvjesnom mišljenju. Ovaj kontrast osvjetljava bezbroj načina na koje se psihologija može razumjeti i prakticirati.
Potpuno se slažem, razlike u njihovim tumačenjima psiholoških koncepata proširuju opseg istraživanja i razumijevanja unutar psihologije, potičući daljnja istraživanja.
Različite perspektive između Junga i Freuda nude vrijedan uvid u razvojnu prirodu psihološke misli, naglašavajući različite metodologije koje doprinose bogatstvu polja.
Razlike u praksi, interakciji s pacijentima i gledištima o svrsi psihologije uistinu naglašavaju razlike između Jungove i Freudove teorije. Njihov kontrast otključava slojeve složenosti u psihološkoj teoriji.
Apsolutno, bogatstvo rasprave između Junga i Freuda služi kao svjedočanstvo višestruke prirode psihologije, prikazujući različite perspektive koje se udružuju kako bi oblikovale ovo polje.