Tehnologija je nešto što igra veliku ulogu u svim našim životima. Svi imamo posla s mnogim gadgetima i drugim predmetima i stoga svakodnevno nailazimo na različite vrste softvera.
Softver nam pomaže u izvršavanju specifičnih zadataka. Također nam omogućuje rad na računalu.
Djeluje kao posrednik između hardvera i računala. Ukratko, softver je ključni dio koji korisnicima omogućuje rad i obavljanje bilo kojeg specifičnog zadatka.
Glavna razlika koja se vidi u softveru je softver otvorenog koda i vlasnički softver.
Ključni za poneti
- Softver otvorenog koda slobodan je za korištenje, distribuciju i izmjenu, a njegov je izvorni kod javno dostupan svakome za pristup i izmjenu; vlasnički softver je u privatnom vlasništvu i pod kontrolom, uz ograničenja njegove upotrebe i modifikacije.
- Softver otvorenog koda razvija i održava zajednica suradnika, fokusirajući se na suradnju i transparentnost; vlasnički softver razvija jedna tvrtka ili tim, s fokusom na profit i zaštitu intelektualnog vlasništva.
- Softver otvorenog koda može biti fleksibilniji i prilagodljiviji, s potencijalom za brže inovacije i ispravke grešaka; vlasnički softver može ponuditi bolju sigurnost i tehničku podršku, ali može imati veće troškove i manju fleksibilnost.
Softver otvorenog koda naspram vlasničkog softvera
Softver otvorenog koda je računalni softver koji se distribuira sa svojim izvornim kodom, dopuštajući svakome da ga vidi, mijenja ili distribuira. Vlasnički softver je računalni softver u vlasništvu tvrtke ili pojedinca, a njegov se izvorni kod drži u tajnosti.
Tabela za usporedbu
| Parametar usporedbe | Softver otvorenog izvora | Vlasnički softver |
|---|---|---|
| Definicija | Softver otvorenog koda odnosi se na softver koji sadrži izvorni kod s licencom otvorenom za besplatnu upotrebu, modificiranje i distribuciju. | Vlasnički softver odnosi se na vrstu softvera koji sadrži licencirani izvorni kod i zaštićen je autorskim pravima za korištenje. |
| Kolaboracija | Softver otvorenog koda razvijen je za otvorenu suradnju. | Vlasnički softver nije namijenjen otvorenoj suradnji, već samo za kreatora i korisnike koji su ga platili. |
| pristup | Softver otvorenog koda ima otvoreni pristup; odnosno može mu pristupiti svatko. | Vlasničkom softveru mogu pristupiti samo oni koji su ga razvili i oni koji su ga platili. |
| Fleksibilnost | Softver otvorenog koda je fleksibilan; može ga koristiti, modificirati i distribuirati bilo tko. | Vlasnički softver ima ograničenu fleksibilnost; odnosno postoje ograničenja njegove uporabe. |
| Primjer | FreeBSD (Berklee Software Distribution), Android, LibreOffice i Ubuntu nekoliko su primjera softvera otvorenog koda. | Windows, Microsoft, macOS, Adobe Photoshop i Adobe Flash Player nekoliko su primjera vlasničkog softvera. |
Što je vlasnički softver otvorenog koda?
Softver se može podijeliti u dvije vrste: –
- Softver otvorenog koda
- Vlasnički softver
Softver otvorenog koda vrsta je softvera s besplatnim licenciranim izvornim kodom koji je otvoren svima. Softver otvorenog koda započeo je s Richardom Stallmanom, osnivačem Free Software Foundationa.
Hvaljen je kao pionir slobodnog softvera. Napisao je i objavio GNU General Public licenca u 1989.
Ovo je licenca besplatnog softvera, besplatna za korištenje od strane bilo koga. Karakteristična značajka Open Source softvera je da je razvijen za otvorenu suradnju.
Iako može imati licencu, softver otvorenog koda omogućuje suradnju među ljudima. To jest, ljudi mogu promijeniti njegov izvorni kod i druge značajke.
Kao što naziv sugerira, softver otvorenog koda ima otvoreni pristup. Svatko mu može pristupiti.
Svatko može pristupiti izvornom kodu. Softver otvorenog koda također je cijenjen i poznat po svojoj fleksibilnosti.
Korisnici softvera otvorenog koda mogu ga jednostavno interpretirati, modificirati, koristiti i distribuirati bilo kome drugom bez ikakvih ograničenja. Međutim, ovaj se softver ne može koristiti bez znanja programiranja.
Softver otvorenog koda napravljen je i prikladan za otvorenu zajednicu korisnika. Ova vrsta softvera namijenjena je širokoj skupini ljudi s osnovnim znanjem programiranja koji žele surađivati i distribuirati svoje kreacije ili radove drugih.
Primjeri softvera otvorenog koda su sljedeći: –
- Android
- FreeBSD (Berklee Software Distribution)
- LibreOffice
- Ubuntu
- GNOME
- Firefox
Što je vlasnički softver?
Vlasnički softver je druga vrsta softvera. Vlasnički softver odnosi se na vrstu softvera koji je zaštićen autorskim pravima i licenciran u smislu njegove upotrebe.
Vlasnički softver se plaća. Morat ćete platiti njegovu licencu, a tek onda ga možete koristiti.
Vlasnički softver nije namijenjen nikakvoj suradnji. Stvoren je isključivo za korištenje od strane kreatora i drugih korisnika koji su platili licencu.
Za razliku od softvera otvorenog koda, vlasnički softver nema otvoreni pristup. Mogu mu pristupiti samo oni koji ga posjeduju i koji su ga razvili.
Druga važna značajka povezana je s njegovom fleksibilnošću. U usporedbi sa softverom otvorenog koda, vlasnički softver ima vrlo ograničenu fleksibilnost.
Ima ograničenja u pogledu upotrebe. Vlasnički softver zaštićen je autorskim pravima.
To su prava intelektualnog vlasništva izvornog tvorca ili tvorca izvornog koda. Stoga ovaj softver ima ograničenu fleksibilnost jer je zaštićen autorskim pravima.
Međutim, vlasnički softver može koristiti svatko, bez obzira na svoje vještine. Ovaj softver nije namijenjen otvorenoj zajednici, već ljudima koji posjeduju prava na izvorni kod i onima koji su platili da ga koriste.
Primjeri vlasničkog softvera su sljedeći: –
- Windows
- microsoft
- macOS
- Adobe Photoshop
- Adobe Flash Player
- iTunes
Glavne razlike između softvera otvorenog koda i vlasničkog softvera
Razlike su sljedeće: –
- Open Source softver je softver koji je otvoren za korištenje svima. Ali vlasnički softver je softver koji je zaštićen autorskim pravima.
- Dok je softver otvorenog koda razvijen za otvorenu suradnju, vlasnički softver nije namijenjen suradnji, već samo za kreatore i korisnike koji su ga platili.
- Softver otvorenog koda ima otvoreni pristup. Ali vlasnički softver ima ograničen i ograničen pristup.
- Softver otvorenog koda je fleksibilan; svatko ga može koristiti, mijenjati i distribuirati. Ali vlasnički softver ima ograničenu fleksibilnost. Njegovi tvorci posjeduju pravo na njegov izvorni kod, a dalje ga mogu koristiti samo oni koji su ga platili i kupili.
- Open Source softver nije namijenjen onima koji nemaju osnovno znanje o programiranju. U isto vrijeme, vlasnički softver može koristiti svatko bez obzira na razinu svoje vještine.
- Dok su primjeri softvera otvorenog koda FreeBSD, Android, LibreOffice, Ubuntu i Firefox, vlasnički softver je Windows, Microsoft, Adobe Flash Player i Photoshop te iTunes.
- https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jsc.2137
- https://pubsonline.informs.org/doi/abs/10.1287/isre.1110.0358
Zadnje ažuriranje: 11. lipnja 2023
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Sandeep Bhandari ima diplomu inženjera računala na Sveučilištu Thapar (2006.). Ima 20 godina iskustva u području tehnologije. Ima veliki interes za razna tehnička područja, uključujući sustave baza podataka, računalne mreže i programiranje. Više o njemu možete pročitati na njegovom bio stranica.
Navedeni primjeri i za softver otvorenog koda i za vlasnički softver ponudili su praktične uvide u njihove primjene u stvarnom svijetu, povećavajući ukupnu obrazovnu vrijednost članka.
Cijenio sam uravnotežen pristup koji je uzet u predstavljanju prednosti i ograničenja softvera otvorenog koda i vlasničkog softvera.
Kao programer softvera, smatram da je ovaj članak intelektualno poticajan pregled softverskog krajolika.
Dubinska analiza softvera otvorenog koda i vlasničkog softvera pružila je vrijedan uvid u njihove funkcije i implikacije za korisnike.
Cijenio sam nijansirano ispitivanje prednosti i ograničenja softvera otvorenog koda i vlasničkog softvera u ovom članku.
Sveobuhvatan pregled softvera otvorenog koda i vlasničkog softvera prikazao je prednosti i ograničenja svakog od njih, nudeći čitateljima dobro razumijevanje teme.
Članak je uspio demistificirati nijanse otvorenog koda i vlasničkog softvera, služeći kao prosvjetljujući vodič za čitatelje.
Članak je učinkovito prenio složenost licenciranja softvera na čitateljevski način, što ga je učinilo pronicljivim resursom.
Razlika između otvorenog koda i vlasničkog softvera jasno je predstavljena, što je omogućilo nijansiranije razumijevanje njihovih karakteristika.
Članak je učinkovito razotkrio uobičajene zablude o otvorenom softveru i vlasničkom softveru, pružajući sveobuhvatan pregled.
Dio o povijesti i razvoju softvera otvorenog koda bio je posebno zanimljiv i poticajan za razmišljanje.
Jasne definicije i detaljni opisi otvorenog koda i vlasničkog softvera učinili su uvjerljivim čitanje, omogućujući čitateljima da shvate složenost teme.
Ovaj bi sadržaj bio neprocjenjiv studentima ili profesionalcima koji žele proširiti svoje znanje o razvoju i korištenju softvera.
Članak je uspješno navigirao kroz složenost licenciranja softvera, čineći ga dostupnim široj publici.
Članak je pružio sveobuhvatnu raščlambu ključnih razlika između otvorenog koda i vlasničkog softvera, omogućujući čitateljima da steknu dublje razumijevanje teme.
Cijenio sam naglasak na suradnji i sigurnosnim aspektima svake vrste softvera. Za korisnike je ključno da budu svjesni ovih razlika.
Dobro strukturiran i informativan sadržaj stvoren je za obogaćujuće čitanje, nudeći čitateljima dublje razumijevanje složenosti razvoja i korištenja softvera.
Detaljna usporedna tablica učinkovito je ocrtala karakteristike i razlike između otvorenog koda i vlasničkog softvera, povećavajući obrazovnu vrijednost članka.
Ovaj je članak nevjerojatno informativan i dobro strukturiran te pruža temeljit uvid u razlike između otvorenog koda i vlasničkog softvera. Jasna usporedna tablica i detaljni opisi bili su od velike pomoći.
Apsolutno se slažem s tobom! Bilo mi je posebno zanimljivo učiti o povijesti i karakteristikama obje vrste softvera.
Ovo je vrsta sadržaja koju trebamo više kako bismo educirali ljude o tehnologiji koju koriste svaki dan. Dobro napravljeno!
Ton članka je visoko akademski, što ga čini vrijednim resursom za svakoga tko želi razumjeti složenost razvoja i korištenja softvera.
Smatram da su navedeni primjeri za softver otvorenog koda i za vlasnički softver poučni i ilustrativni za aplikacije u stvarnom svijetu.
Usporedna tablica bila je od posebne pomoći u sažetku ključnih razlika između otvorenog koda i vlasničkog softvera.
Članak je učinkovito raspršio uobičajene mitove i nesporazume koji okružuju softver otvorenog koda i vlasnički softver, pružajući dobro obrazloženu analizu njihovih razlika.
Povijesni kontekst za softver otvorenog koda bio je posebno prosvjetljujući i dodao je dubinu raspravi.
Pažljiva usporedna tablica i ilustrativni primjeri podigli su obrazovnu vrijednost ovog članka.