Unix protiv Linuxa: razlika i usporedba

Unix je operativni sustav razvijen 1970-ih, dok je Linux operativni sustav sličan Unixu koji je 1990-ih razvio Linus Torvalds, a oba dijele slična načela dizajna i funkcionalnosti.

Ključni za poneti

1. Unix je obitelj višezadaćnih, višekorisničkih operativnih sustava izvorno razvijenih 1970-ih, poznatih po svojoj stabilnosti, prenosivosti i modularnosti, a korištenih prvenstveno u poslužiteljima, glavnim računalima i radnim stanicama.
2. Linux je operativni sustav otvorenog koda sličan Unixu koji je stvorio Linus Torvalds 1991. Stekao je popularnost zbog svoje fleksibilnosti, prilagodljivosti i široke podrške zajednice, a koristi se u raznim uređajima od poslužitelja i stolnih računala do pametnih telefona i ugrađenih sustava.
3. Glavna razlika između Unixa i Linuxa je njihovo licenciranje i razvoj. Unix je vlasnički sustav koji su razvile razne tvrtke, dok je Linux otvorenog koda i slobodno dostupan za modificiranje i distribuciju.

Unix protiv Linuxa

Linux je operativni sustav otvorenog koda. Ovaj OS nudi brojne softverske značajke koje upravljaju računalnim resursima. Linux je podržan na raznim računalnim platformama. Dok Unix operativni sustav funkcionira kao poveznica između korisnika i računala te je robustan i multitasking.

---

 

Tabela za usporedbu

svojstvo	Unix	Linux
Podrijetlo	Razvijen od strane AT&T Labs i drugih dobavljača	Razvio Linus Torvalds i globalna zajednica
licenca	Vlasnički; potrebna je licenca za korištenje	Otvoreni izvor; slobodno dostupni i izmjenjivi
Koštati	Općenito skuplje zbog naknada za licenciranje	Besplatno za korištenje i distribuciju
Zrno	monolitan	Monolitna jezgra, ali dostupno je više opcija i prilagodbi
Kompatibilnost hardvera	Ograničeno na specifične hardverske arhitekture	Općenito radi na širem rasponu hardvera, uključujući starije strojeve
Korisničko sučelje	Tradicionalno se temelji na naredbenom retku	Nudi i naredbeni redak i grafičko korisničko sučelje (GUI)
Stabilnost	Poznat po stabilnosti i pouzdanosti	Vrlo stabilan i poznat po mogućnostima prilagodbe
Sigurnost	Jake sigurnosne značajke	Poznat po snažnoj sigurnosti, ali prilagodba također predstavlja potencijalne rizike
Aplikacije	Uglavnom se koristi za poslužitelje i vrhunska računalstva	Svestrani OS koji se koristi za poslužitelje, stolna računala, ugrađene sustave i još mnogo toga
Zajednica i podrška	Manje zajednice specifične za dobavljače	Velika i aktivna zajednica otvorenog koda koja pruža podršku i ažuriranja
Primjeri	Solaris, AIX, HP-UX	Ubuntu, Debian, Fedora, CentOS

---

 

Što je Unix?

Unix je moćan i utjecajan operacijski sustav (OS) koji je kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih razvio tim istraživača AT&T Bell Labsa, uključujući Kena Thompsona, Dennisa Ritchieja i druge. Postavio je temelje za moderna računalna okruženja i značajno je utjecao na dizajn kasnijih operativnih sustava, uključujući Linux i macOS.

Poreklo i razvoj

• Rođenje Unixa: Unix je nastao kao višekorisnički, multitasking operativni sustav dizajniran da pruži fleksibilno i učinkovito računalno okruženje za istraživače Bell Labsa. Njegov razvoj započeo je 1969. godine kada su Ken Thompson i Dennis Ritchie započeli rad na eksperimentalnom operativnom sustavu nazvanom UNICS (Uniplexed Information and Computing Service), koji je kasnije evoluirao u Unix.
• Ključni suradnici: Uz Thompsona i Ritchieja, drugi značajni suradnici u razvoju Unixa su Brian Kernighan, Douglas McIlroy i Joe Ossanna. Njihovi zajednički napori rezultirali su stvaranjem modularnog, prijenosnog i proširivog operativnog sustava koji je uveo nekoliko revolucionarnih koncepata i inovacija.

Načela i značajke dizajna

• modularnost: Unix je dizajniran oko koncepta modularnosti, s različitim komponentama (kao što su jezgra, ljuska i uslužni programi) organiziranim kao mali, jednostavni programi koji učinkovito obavljaju specifične zadatke. Ovaj modularni dizajn promiče mogućnost ponovne upotrebe koda, jednostavnost održavanja i fleksibilnost sustava.
• Sustav datoteka: Unix je uveo hijerarhijsku strukturu datotečnog sustava, predstavljenu kao stablo direktorija i datoteka, pružajući jedinstveno sučelje za pristup i upravljanje podacima pohranjenim na diskovnim pogonima. Implementira skup sistemskih poziva i uslužnih programa za manipulaciju datotekama, navigaciju i upravljanje dozvolama.
• Shell i sučelje naredbenog retka (CLI): Unix sustavi koriste sučelje naredbenog retka (CLI) s ljuskom (npr. Bourne ljuska, C ljuska, Korn ljuska) za interakciju s operativnim sustavom. Ljuska tumači korisničke naredbe, izvršava programe i olakšava komunikaciju između korisnika i sustava.
• Procesno upravljanje: Unix je uveo koncept procesa, koji su neovisne jedinice izvršenja koje se izvode istovremeno unutar operacijskog sustava. Pruža mehanizme za stvaranje, upravljanje i završetak procesa, zajedno s međuprocesnom komunikacijom (IPC) za razmjenu podataka.

Unix varijante i implementacije

• Komercijalni Unix sustavi: Razni dobavljači razvili su i komercijalizirali Unix varijante prilagođene određenim hardverskim platformama i tržišnim segmentima. Primjeri uključuju AT&T Unix System V, Sun Microsystems Solaris, IBM AIX, HP-UX (Hewlett Packard Unix) i BSD (Berkeley Software Distribution) Unix varijante.
• Open Source Unix: Nasljeđe Unixa nadahnulo je razvoj operativnih sustava otvorenog koda nalik Unixu, kao što su FreeBSD, OpenBSD i NetBSD, koji su potekli sa kalifornijskog sveučilišta Berkeley. Ovi su sustavi naslijedili Unixove principe dizajna, dok su uključivali moderne značajke i poboljšanja.

Nasljeđe i utjecaj

• Tehnološki utjecaj: Unixova načela dizajna, uključujući jednostavnost, modularnost i kompatibilnost, duboko su utjecala na razvoj kasnijih operativnih sustava, programskih jezika i softverskih alata. Mnogi koncepti uvedeni u Unixu, poput cjevovoda, skriptiranja ljuske i mrežnih protokola, ostaju sastavni dio modernog računalstva.
• Usvajanje u industriji: Unix je široko prihvaćen u akademskoj zajednici, vladi i industriji, postavši de facto standardni operacijski sustav za velika računala, miniračunala i radne stanice. Njegova robusnost, skalabilnost i mogućnosti umrežavanja učinile su ga idealnim izborom za kritične računalne zadatke.

 

Što je Linux?

Linux je open-source jezgra operativnog sustava nalik Unixu koju je prvobitno stvorio Linus Torvalds 1991. Od tada se razvio u robustan ekosustav koji se sastoji od raznih distribucija (distribucija), od kojih je svaka prilagođena različitim potrebama i preferencijama korisnika.

Poreklo i razvoj

• Stvaranje: Linus Torvalds, finski student informatike, razvio je Linux kao hobi projekt dok je studirao na Sveučilištu u Helsinkiju. Namjeravao je stvoriti slobodno dostupnu alternativu vlasničkim operativnim sustavima sličnim Unixu.
• Otvoreni izvor: Linux se distribuira pod GNU General Public License (GPL), koja promiče načela slobodnog softvera i omogućuje korisnicima pregled, modificiranje i distribuciju izvornog koda.
• Suradnički razvoj: Razvoj Linuxa uključuje suradnju tisuća programera širom svijeta. Ovi programeri pridonose kernelu i raznim softverskim paketima, poboljšavajući funkcionalnost, performanse i sigurnost.

Arhitektura i komponente

• kernel: U svojoj jezgri, Linux se sastoji od jezgre koja upravlja resursima sustava, kao što su CPU, memorija, uređaji i sustavi datoteka. Kernel olakšava komunikaciju između hardverskih i softverskih komponenti, osiguravajući nesmetan rad operativnog sustava.
• Ljuska: Linux koristi GNU Bash shell, pružajući sučelje naredbenog retka (CLI) za interakciju korisnika sa sustavom. Osim toga, razne alternativne ljuske, kao što su Zsh i Fish, nude poboljšane značajke i mogućnosti prilagodbe.
• Sustav datoteka: Linux podržava više sustava datoteka, uključujući ext4, Btrfs, XFS i druge, nudeći fleksibilnost i kompatibilnost za različite potrebe pohrane. Datotečni sustav organizira podatke na diskovnim pogonima, omogućujući učinkovito pohranjivanje i dohvaćanje datoteka.

Distribucije (Distros)

• Raznolikost: Linux distributions, or distros, cater to diverse user requirements, ranging from general-purpose desktop systems to specialized servers, embedded devices, and scientific computing clusters.
• Primjeri: Popularne Linux distribucije uključuju Ubuntu, Debian, Fedora, CentOS, Arch Linux i openSUSE, svaka sa svojim sustavom za upravljanje paketima, softverskim repozitorijima i podrškom zajednice.

Aplikacije i slučajevi upotrebe

• Stolno računalstvo: Linux pruža stabilnu, prilagodljivu i sigurnu platformu za korisnike stolnih računala, nudeći širok raspon aplikacija, uključujući web preglednike, uredske pakete, multimedijski softver i razvojne alate.
• Infrastruktura poslužitelja: Linux dominira tržištem poslužitelja, napajajući značajan dio web poslužitelja, cloud computing platforme i IT infrastrukturu poduzeća. Njegova pouzdanost, skalabilnost i snažne sigurnosne značajke čine ga preferiranim izborom za implementaciju poslužitelja.
• Ugrađeni sustavi: Linux se naširoko koristi u ugrađenim sustavima, kao što su pametni telefoni, tableti, usmjerivači, pametni televizori i IoT uređaji, zbog svoje male površine, učinkovitog korištenja resursa i podrške za različite hardverske arhitekture.

Zajednica i podrška

• Živahna zajednica: Linux zajednica se sastoji od milijuna korisnika, programera, entuzijasta i zagovornika širom svijeta, koji surađuju putem foruma, mailing lista, konferencija i online zajednica kako bi razmijenili znanje, riješili probleme i promicali prihvaćanje Linuxa.
• Dokumentacija i resursi: Opsežna dokumentacija, vodiči i mrežni resursi dostupni su za korisnike Linuxa, uključujući službenu dokumentaciju iz distribucija, wikije koje pokreće zajednica, forume i videozapise s uputama, olakšavajući učenje i rješavanje problema.
• Komercijalna podrška: Nekoliko tvrtki nudi komercijalnu podršku, konzultantske usluge i poslovna rješenja za implementaciju Linuxa, osiguravajući tvrtkama da dobiju pravovremenu pomoć, ažuriranja softvera i sigurnosne zakrpe za održavanje stabilnosti i sigurnosti svojih sustava.

---

Glavne razlike između Unixa i Linuxa

• Podrijetlo:
  • Unix je nastao kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih u Bell Labsu, dok je Linux stvorio Linus Torvalds 1991. godine.
• Licenciranje:
  • Unix sustavi su vlasnički i zahtijevaju naknade za licenciranje za komercijalnu upotrebu, dok je Linux otvorenog koda i distribuira se pod GNU General Public License (GPL), dopuštajući besplatnu upotrebu, modificiranje i distribuciju.
• Razvojni model:
  • Unix razvoj primarno kontroliraju određeni dobavljači (npr. IBM AIX, Oracle Solaris), dok Linux razvoj uključuje zajednički pristup vođen zajednicom uz doprinose tisuća programera širom svijeta.
• kernel:
  • Unix sustavi koriste različite vlasničke jezgre (npr. Solaris, AIX, HP-UX), dok Linux koristi jezgru Linuxa, koja je razvijena neovisno o bilo kojem specifičnom dobavljaču i slobodno je dostupna svima za korištenje i modificiranje.
• Distribucije:
  • Unix nema standardiziran skup distribucija; umjesto toga, dolazi u paketu s hardverom ili ga pružaju određeni proizvođači, dok Linux ima brojne distribucije (distribucije), od kojih svaka nudi različite značajke, sustave upravljanja paketima i korisnička iskustva.
• Kompatibilnost:
  • Unix aplikacije možda neće uvijek biti kompatibilne s različitim Unix varijantama zbog razlika u sistemskim pozivima i bibliotekama, dok Linux aplikacije uživaju bolju kompatibilnost u različitim distribucijama zbog pridržavanja POSIX standarda i zajedničkih komponenti otvorenog koda.
• Tržišni udio:
  • Korištenje Unixa je opadalo tijekom godina, posebno na tržištima stolnih računala i malih i srednjih poduzeća (SMB), dok je Linux doživio široku primjenu, dominirajući poslužiteljskim okruženjima, ugrađenim sustavima i platformama za računalstvo u oblaku.
• Zajednica i podrška:
  • Unix može imati ograničenu podršku zajednice u usporedbi s Linuxom, koji ima koristi od ogromne i aktivne zajednice korisnika i programera, pružajući opsežnu dokumentaciju, forume i mrežne resurse za rješavanje problema i pomoć.

Reference

1. https://www.usenix.org/system/files/login/issues/login_fall18_issue.pdf#page=61
2. https://dl.acm.org/citation.cfm?id=945769

Zadnje ažuriranje: 10. veljače 2024