Windows vs Linux forenzika: razlika i usporedba

Ključni za poneti

1. Windows je naširoko korišten operacijski sustav koji je već desetljećima glavni dio osobnog računalstva.
2. Linux je popularan operativni sustav otvorenog koda koji se obično koristi u raznim domenama, uključujući poslužitelje, stolna računala i ugrađene sustave.
3. Windows koristi sustav datoteka nove tehnologije (NTFS), dok forenzika Linuxa koristi Ext4 i XSZ.

Što je Windows forenzika?

Forenzika sustava Windows odnosi se na proces prikupljanja, analiziranja i tumačenja digitalnih dokaza iz operativnih sustava Windows u kontekstu istrage ili upita. Ova forenzička analiza ima za cilj razumjeti slijed događaja, vratiti izgubljene podatke, identificirati zlonamjerne aktivnosti ili odrediti radnje poduzete na određenom sustavu. Evo nekih ključnih elemenata i razmatranja u vezi s forenzikom sustava Windows:

1. Prikupljanje podataka: Prije bilo kakve analize potrebno je prikupiti podatke iz sumnjivog sustava. To se može učiniti na nekoliko načina, kao što je stvaranje bit-za-bit kopije (slike) tvrdog diska ili snimanje sadržaja RAM memorije. Ključno je izvršiti ove operacije bez mijenjanja izvornih podataka.
2. Analiza datotečnog sustava: Windows prvenstveno koristi NTFS datotečni sustav. Forenzika sustava Windows uključuje analizu glavne tablice datoteka (MFT), koja prati sve datoteke na NTFS volumenu, njihova svojstva i njihove lokacije. Pregledavaju se izbrisane datoteke, vremenske oznake pristupa datotekama i drugi relevantni metapodaci.
3. Analiza registra: Windows registar je hijerarhijska baza podataka koja pohranjuje postavke niske razine za OS i aplikacije koje se izvode na platformi. Forenzička analiza može dohvatiti informacije o instaliranom softveru, aktivnosti korisnika, mrežnim vezama i još mnogo toga iz registra.
4. Dnevnici događaja: Windows vodi detaljne zapisnike događaja koji prate aktivnosti sustava, pogreške, upozorenja i informativne događaje. Forenzički stručnjaci mogu analizirati te zapise kako bi dobili kronološki prikaz događaja i razumjeli sve anomalije ili sumnjive aktivnosti.
5. Internetski artefakti: Analiza povijesti preglednika, predmemorije, kolačića i drugih datoteka povezanih s webom može otkriti posjećene web stranice, preuzete datoteke i druge mrežne aktivnosti.
6. Forenzika pamćenja: Analizom sadržaja RAM-a sustava mogu se otkriti procesi koji se trenutno izvode, otvorene datoteke, mrežne veze i još mnogo toga. Ova "hlapljiva memorija" sadrži vrijedne informacije koje ne postoje nakon što se računalo isključi.
7. Oporavak izbrisanih podataka: Čak i ako su podaci izbrisani ili je učinjen napor da se izbrišu, forenzički alati mogu oporaviti fragmente ili cijele datoteke na temelju načina na koji Windows postupa s brisanjem.
8. Alati za analizu: Razni specijalizirani alati kao što su Encase, FTK (Forensic Toolkit), Volatility i drugi razvijeni su posebno za Windows forenziku. Ovi alati pomažu forenzičkim stručnjacima automatizirati i pojednostaviti mnoge složene zadatke.
9. Lanac nadzora: Održavanje pravilnog lanca nadzora ključno je u pravnom kontekstu. To osigurava da digitalni dokazi ostanu netaknuti i nekontaminirani te da se mogu pratiti natrag do izvora. Bilo kakve izmjene ili neovlašteni pristup dokaze mogu smatrati neprihvatljivim na sudu.

Forenzika sustava Windows ključna je za kibernetičku sigurnost, pravne istrage i odgovor na incidente. S obzirom na rasprostranjenost Windows sustava diljem svijeta, stručnost u ovoj domeni i dalje je vrlo tražena.

Što je forenzika Linuxa?

Linux forenzika je obavezno područje u digitalnim istragama i kibernetičkoj sigurnosti. Postao je široko korišten operativni sustav u poslužiteljskim okruženjima i osobnim računalima. Uključuje primjenu forenzičkih tehnika i alata za prikupljanje, očuvanje, analizu i tumačenje digitalnih dokaza iz Linux sustava.

Ovo prvenstveno ima za cilj prikupljanje, izvlačenje i rekonstrukciju oslobođenih informacija iz različitih izvora unutar Linux okruženja, kao što su zapisi datoteka, memorija, mreža, promet i konfiguracije sustava. Ovaj proces pomaže istražiteljima da razumiju vremenski slijed događaja, identificiraju potencijalne napadače ili zlonamjerne aktivnosti i pruže dokaze za pravni postupak.

Analiza memorije bitan je dio forenzike Linuxa. Istražitelji hvataju hlapljivu memoriju (RAM) Linux sustava kako bi izvukli vrijedne informacije kao što su pokrenuti procesi, mrežne veze, otvorene datoteke i ostaci zlonamjernog koda ili aktivnosti. Također uključuje rad s različitim antiforenzičkim tehnikama i protumjerama koje koriste napadači kako bi spriječili ili izbjegli otkrivanje.

Razlika između Windows i Linux forenzike

1. Najčešće korišteni datotečni sustav u Windowsima je NTFS (New Technology File System), dok prevladavajući datotečni sustav u Linuxu uključuje Ext4 i XFS.
2. Windows registar je centralizirana, hijerarhijska baza podataka, dok Linux sustavi nemaju ekvivalentan centralizirani registar kao Windows.
3. Windows se oslanja na vlasničke alate i softver kao što su Encase i FTK, dok Linux, s druge strane, koristi alate otvorenog koda kao što su The Sleuth kit i Autopsy.
4. Windows koristi sustav kontrole pristupa (ACL) za upravljanje datotečnim sustavima, dok Linux koristi drugačiji model dopuštenja na temelju dopuštenja vlasnika, grupe i drugih dopuštenja.
5. Windows se fokusira na artefakte kao što su zapisnici događaja, Prefetch i datoteke veza. U isto vrijeme, forenzika Linuxa uključuje analizu datoteka dnevnika, zapisnika sustava i drugih artefakata specifičnih za okruženje Linuxa.

Usporedba Windows i Linux forenzike

Parametri usporedbe	Windows	Linux forenzika
Sustav datoteka	NTFS (datotečni sustav nove tehnologije)	Ext4 i XFS
registra	Centralizirana hijerarhijska baza podataka	Nema centraliziranog registra
Alati i softver	Encase i FTK	The Sleuth Lit and Autopsy
Dozvola za datoteku	Koristi popis kontrole pristupa (ACL) za upravljanje datotekama	Razlikuje se ovisno o vlasniku, grupi i drugim dopuštenjima
Artefakti	Dnevnici događaja, datoteke za prethodno dohvaćanje i datoteke veza	Log datoteke i zapisnici sustava

Reference

1. https://commons.erau.edu/adfsl/2015/tuesday/6
2. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1742287618301944

Zadnje ažuriranje: 14. kolovoza 2023