Biološki nagon nasuprot društvenom motivu: razlika i usporedba

Ključni za poneti

1. Podrijetlo: Biološki nagoni su urođeni i potječu iz tijela kako bi zadovoljili fizičke potrebe poput gladi, žeđi, odmora, seksa. Društveni motivi proizlaze iz vanjskih kulturnih i okolišnih utjecaja.
2. Svrha: Biološki nagoni imaju za cilj održati tjelesnu ravnotežu i osigurati preživljavanje i reprodukciju. Društveni motivi promoviraju konformizam, natjecanje, suradnju među grupama.
3. Primjeri: Glad, san i seks biološki su nagoni. Postignuće, pripadnost i moć uobičajeni su društveni motivi. Biološki nagoni su univerzalniji dok se društveni motivi razlikuju od društva do društva.

Što je biološki pogon?

Biološki nagoni poznati su i pod drugim imenom, fiziološki nagoni koji proizlaze iznutra i tjeraju organizam da djeluje u skladu sa svojom potrebom za ispunjenjem i održavanjem homeostaze. One su prvenstveno urođene prirode i potrebne su za ljudski opstanak.

Na primjer, to uključuje – žeđ, glad, san, seksualnu želju, itd. Na ove nagone utječu biološki mehanizmi tijela, kao što su – hormoni, genetske predispozicije i kemija mozga.

Ti nagoni počinju od rođenja pojedinca do njegove smrti. To je razlog zašto se pojedinac suočava s nelagodom ako ti nagoni nisu ispunjeni.

Što je društveni motiv?

Društvenim motivom naziva se ponašanje koje je pod utjecajem društvenih utjecaja ili psiholoških čimbenika. Za razliku od tih bioloških nagona, društveni motivi su formulirani kulturnim normama, vrijednostima, društvenim normama itd. Uključuju različite društvene potrebe poput – moći, postignuća, statusa, pripadnosti, pripadnosti i priznanja. 

Društveni motivi uključuju ponašanje koje pojedinac uči zbog društvenih normi i kulturnih vrijednosti, a s drugačijim društvom ono se sukladno tome mijenja. Pomaže u oblikovanju njihovih uvjerenja, želja, ponašanja, stava itd.

Razlika između biološkog nagona i društvenog motiva

1. Biološkim pogonom nazivaju se unutarnje potrebe pojedinca koje mu omogućuju da djeluje na način da održi homeostazu i osigura ljudski opstanak. S druge strane, društveni motiv se naziva ponašanjem na koje utječu društveni utjecaji ili psihološki čimbenici.
2. Priroda biološkog nagona je urođena ili unutarnja, dok je, s druge strane, priroda društvenog motiva takva da ga društveni utjecaji uče.
3. Biološki nagon nastaje zbog tjelesnih potreba i bioloških procesa, dok, s druge strane, socijalni motiv nastaje zbog kontinuiranih društvenih interakcija pojedinaca. 
4. Unutarnji biološki mehanizam regulira biološke nagone; alternativno, društveni motiv je kontroliran utjecajem kulturnih normi i društva.
5. Biološki nagon je usmjeren na pojedinca i usmjeren na samoodržanje. Nasuprot tome, društveni motiv je usmjeren na pojedinca i društvo.
6. Fizičke senzacije ili nagoni izražavaju biološke nagone, dok se komparativno, s druge strane, društveni motiv izražava društvenim ponašanjem ili interakcijama.
7. Biološki nagoni manje su usmjereni na društvo, za razliku od društvenih motiva koji su uglavnom usmjereni na društvo.
8. Biološki se nagoni razvijaju od rođenja do cijelog života, dok se društveni motiv razvija u društvu jer na kraju utječe na njega i naučeno je ponašanje.
9. Psihološki utjecaj bioloških nagona donosi intenzivnu nelagodu pojedincu ako se ne susreću, ali društveni motivi potiču pripadnost, ispunjenje ili isključenost.
10. Biološki nagoni uključuju žeđ, glad, seksualne želje i san. Za usporedbu, primjeri društvenih motiva su – postignuće, moć, pripadnost, status, pripadnost itd. 

Usporedba između biološkog nagona i društvenog motiva

Parametar usporedbe	Biološki pogon	Društveni motiv
Definicija	Naziva se unutarnjim potrebama pojedinca koje mu omogućuju da djeluje na takav način da održava homeostazu i osigurava ljudski opstanak	Naziva se ponašanjem na koje utječu društveni utjecaji ili psihološki čimbenici
Priroda	Urođeni ili unutarnji	Naučeni društvenim utjecajima
Podrijetlo	Nastaje zbog tjelesnih potreba i bioloških procesa	Nastaje zbog neprekidnih društvenih interakcija pojedinaca
Propis	Unutarnjim biološkim mehanizmom	Utjecaji društva i kulturnih normi
Fokusiran i orijentiran	Usmjeren je na pojedinca i usmjeren na samoodržanje	Usmjeren je na pojedinca i društvo
izrazi	Fizički osjećaji ili nagoni	Društvena ponašanja ili interakcije
Prilagodljivost	Manje usmjeren na društvo	Više usmjeren na društvo
Razvoj	Od rođenja do cijelog života	Promjene prema društvu
Psihološki utjecaji	Donosi intenzivnu nelagodu ako potrebe nisu zadovoljene	Promiče isključivanje, ponekad pripadanje ili ispunjenje
Primjeri	Žeđ, san, glad, seksualne želje	Pripadnost, status, moć, postignuće, pripadnost

Reference

1. https://scholarworks.gvsu.edu/orpc/vol5/iss3/1/
2. https://www.annualreviews.org/doi/abs/10.1146/annurev.ps.38.020187.002333?journalCode=psych

Zadnje ažuriranje: 09. rujna 2023