Razlika između bipolarnog poremećaja i poremećaja višestruke osobnosti je u tome što kada netko ima bipolarni poremećaj, ima jednu osobnost koja se mijenja od manične do depresivne.
Kad netko ima poremećaj višestruke osobnosti, ima mnogo različitih karakteristika koje kontroliraju njegovo ponašanje. Disocijativni poremećaj identiteta (DID) je drugi naziv za poremećaj višestruke osobnosti.
Ključni za poneti
- Ekstremne promjene raspoloženja između manije i depresije karakteriziraju bipolarni poremećaj. Nasuprot tome, poremećaj višestruke osobnosti, poznat i kao disocijativni poremećaj identiteta, uključuje prisutnost dvaju ili više različitih identiteta unutar osobe.
- Bipolarni poremećaj prvenstveno je poremećaj raspoloženja, dok je poremećaj višestruke osobnosti disocijativni poremećaj.
- Liječenje bipolarnog poremećaja uključuje stabilizatore raspoloženja i terapiju, dok liječenje poremećaja višestruke osobnosti uključuje integraciju odvojenih identiteta.
Bipolarni poremećaj nasuprot poremećaju višestruke osobnosti
Bipolarni poremećaj je stanje mentalnog zdravlja koje karakteriziraju ekstremne promjene raspoloženja uključujući emocionalne uspone (manija) i padove (depresija). Poremećaj višestruke osobnosti, sada poznat kao Disocijativni poremećaj identiteta, uključuje prisutnost dvaju ili više različitih identiteta ili stanja osobnosti unutar iste osobe.
Osobe s bipolarnim poremećajem mogu proći kroz razdoblja u kojima im je raspoloženje zamah iz jedne krajnosti u drugu. One su poznate kao manične (ili hipomanične) i depresivne epizode.
Epizode ekstrema zrak može trajati nekoliko tjedana ili čak i duže. Traju oko tjedan dana kod većine osoba s bipolarnim poremećajem.
Poremećaj višestruke osobnosti je poremećaj u kojem pojedinac ima dva ili više jedinstvenih identiteta ili stanja osobnosti.
Svako stanje osobnosti kod osoba s poremećajem može se doživjeti kao posebna povijest, slika o sebi i identitet. MPD je vrlo rijetka.
Točan uzrok poremećaja višestruke osobnosti nije poznat. Osobe s MPD-om mogu se prebaciti iz jednog stanja osobnosti u drugo bez upozorenja, bilo svjesno ili nesvjesno.
Tabela za usporedbu
| Parametri usporedbe | Bipolarni poremećaj | Poremećaj višestruke osobnosti |
|---|---|---|
| Uzroci | Kemijska neravnoteža u mozgu i stresna životna iskustva mogu proizvesti simptome bipolarnog poremećaja. | Interakcije u odnosima mogu izazvati višestruke poremećaje osobnosti. |
| Karakteristike | Bipolarna bolest nije povezana s problemima samoidentiteta. | Poremećaj višestruke osobnosti karakteriziraju problemi sa samoidentitetom koji se dijeli na različite identitete. |
| Depresija | Depresija je jedno od izmjeničnih stanja bipolarnog poremećaja. | Pacijenti s višestrukim poremećajem osobnosti ne izgledaju depresivni, a njihove su razine energije tipične. |
| rod | Muškarcima se bipolarni poremećaj dijagnosticira češće nego ženama. | Poremećaj višestruke osobnosti češći je kod žena nego kod muškaraca. |
| fokus | Čini se da bipolarni poremećaj, često mentalno stanje među umjetnicima, ne narušava kreativnost ili fokus. | Poremećaj višestruke osobnosti utječe na sposobnost osobe da se usredotoči i bude kreativna; stoga je neuobičajeno da se umjetniku to dijagnosticira. |
| Gubitak pamćenja | Gubitak pamćenja čest je simptom poremećaja višestruke osobnosti. | Kod osoba s bipolarnim poremećajem nema specifičnog gubitka pamćenja. |
| Drugo ime | Manična depresija nekada je bila poznata kao bipolarni poremećaj. | Disocijativni poremećaj identiteta (DID) je izraz koji se koristi za opisivanje poremećaja višestruke osobnosti. |
Što je bipolarni poremećaj?
Bipolarni poremećaj, također poznat kao manična depresija, je psihijatrijska bolest koju karakteriziraju promjene raspoloženja u rasponu od manije do tuge. Može biti teško dijagnosticirati, a simptomi se razlikuju od osobe do osobe.
Bipolarni poremećaj ima dvije glavne faze: maničnu i depresivnu. Maniju karakteriziraju razdoblja visoke energije i aktivnosti, dok depresija uključuje niske razine energije i aktivnosti.
Vjerojatnije je da će se ljudi koji pate od manije rizično ponašati. Oni moć osjećaju se nepobjedivima ili imaju velike ideje o sebi ili svojim sposobnostima.
Kad ljudi izađu iz manične faze, ulaze u depresivnu fazu, u kojoj se mogu osjećati loše raspoloženje ili čak suicidalni. Mogu izgubiti interes za stvari, postati razdražljivi i teško se koncentrirati ili donositi odluke.
Manija je povišeno ili razdražljivo raspoloženje koje traje najmanje tjedan dana. To je praćeno visokom razinom energije, užurbanim mislima i povećanim seksualnim nagonom.
Depresija je loše raspoloženje koje slijedi nakon manične faze i traje tjednima ili mjesecima. U nekim slučajevima, promjene raspoloženja između manije i depresije su brze (dani).
U drugima može potrajati nekoliko mjeseci ili čak godina da se promijene.
Što je poremećaj višestruke osobnosti?
Osoba s poremećajem višestruke osobnosti (MPD) nije svjesna drugih osobnosti u sebi. Obično te ličnosti imaju svoje ime i dob. Mogu čak imati spol drugačiji od spola pojedinca.
Osobnosti unutar uma nazivaju se "Alterima" ili "Alter Egosima". Alteri se mogu razlikovati jedni od drugih u stavovima, vrijednostima, uvjerenjima, sviđanjima i nesviđanjima, načinima razmišljanja i gledanja na svijet te u svojim odnosima s drugima.
Identiteti su različiti po spolu, seksualnoj orijentaciji, temperamentu, ponašanje obrascima, te kako vide svijet i tumače događaje.
Identiteti mogu, ali i ne moraju biti svjesni drugih. Između osobnosti je amnezija; pojedinac se ne sjeća svojih iskustava dok je bio u drugom stanju osobnosti.
Neki ljudi s poremećajem višestruke osobnosti mogu funkcionirati u svakodnevnom životu, dok su drugi toliko oštećeni da ne mogu zadržati posao niti se čak brinuti o sebi.
Ne postoji poznat uzrok poremećaja višestruke osobnosti. Stručnjaci vjeruju da je u razvoju MPD-a uključena kombinacija psiholoških, društvenih i bioloških čimbenika. Psihološki čimbenici mogu uključivati:
- Emocionalno, fizičko ili seksualno djetinjstvo zlostavljanje.
- Ekstremna zapuštenost.
- Emocionalno udaljeni roditelji ili skrbnici.
- Biološki čimbenici poput genetske predispozicije za mentalne bolesti ili ozljede glave.
Poremećaj može biti posljedica zlostavljanja djeteta i traume, osobito u prvih pet godina života.
Glavne razlike između bipolarnog poremećaja i poremećaja višestruke osobnosti
- Čini se da bipolarni poremećaj, često mentalno stanje među umjetnicima, ne narušava kreativnost ili fokus. Međutim, budući da poremećaj višestruke osobnosti smanjuje sposobnost osobe da se usredotoči i bude kreativan, malo je umjetnika s tom dijagnozom.
- Bipolarni poremećaj se češće dijagnosticira kod muškaraca nego kod žena. S druge strane, žene imaju veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati poremećaj višestruke osobnosti nego muškarci.
- Simptomi bipolarnog poremećaja mogu biti uzrokovani kemijskom neravnotežom u mozgu i stresnim životnim iskustvima, dok mnogi poremećaji osobnosti mogu biti uzrokovani relacijskim interakcijama.
- Gubitak pamćenja nije simptom bipolarnog poremećaja; međutim, to je simptom poremećaja višestruke osobnosti.
- Bipolarna bolest nekada se nazivala manična depresija, dok je disocijativni poremećaj identiteta (DID) drugo ime za poremećaj višestruke osobnosti.
- Bipolarni poremećaj ima alternativna stanja, od kojih je jedno depresija. S druge strane, osobe s višestrukim poremećajem osobnosti isprva se ne čine tužnima i imaju normalnu razinu energije.
Zadnje ažuriranje: 19. srpnja 2023
Uložio sam mnogo truda u pisanje ovog posta na blogu kako bih vam pružio vrijednost. Bit će mi od velike pomoći ako razmislite o tome da to podijelite na društvenim medijima ili sa svojim prijateljima/obitelji. DIJELJENJE JE ♥️
Sandeep Bhandari ima diplomu inženjera računala na Sveučilištu Thapar (2006.). Ima 20 godina iskustva u području tehnologije. Ima veliki interes za razna tehnička područja, uključujući sustave baza podataka, računalne mreže i programiranje. Više o njemu možete pročitati na njegovom bio stranica.
